EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

Primjena gama zračenja na sjemenke graha ( Phaseolus vulgaris L.) i njegovi učinci na rast i razvoj biljaka

Monika Vidak, Tomislav Javornik, Boris Lazarević, Klaudija Carović-Stanko

Sjemenarstvo · 07.04.2026 · 36 (1-2) · 43-54

DOI: 10.33128/s1.36.1-2.4 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Sjemenarstvo, online erschienen am 07.04.2026. Verfasst von Monika Vidak und 3 weiteren Autor:innen.

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Grah (Phaseolus vulgaris L.) ima visoku globalnu gospodarsku i nutritivnu vrijednost te je ključna mahunarka za ljudsku prehranu, osobito u zemljama s dugom tradicijom uzgoja. Proizvodnja je pod sve većim pritiskom klimatskih i agroekoloških ograničenja, što povećava potrebu za inovativnim metodama unapređenja prilagodljivosti i prinosa. Gama zračenje kao fizikalni mutagen pokazuje se učinkovitim alatom za povećanje genetske varijabilnosti i poboljšanje agronomskih svojstava. Istovremeno, napredak digitalnih tehnologija omogućio je razvoj fenotipizacije visoke propusnosti, koja znatno ubrzava i precizira detekciju ključnih fenotipskih promjena. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učinke niskih doza gama zračenja (100 i 150 Gy) na sjemenu tri hrvatska tradicijska kultivara graha ('Trešnjevac', 'Biser' i 'Zelenčec'). Istraživanje je provedeno 2021. i 2022. godine u plasteniku. Istraživanje je obuhvatilo nicanje biljaka, morfološke promjene te fiziološke reakcije praćene mjerenjima spektralnih svojstava i klorofilne fluorescencije. Prva generacija (2021. godina) pokazala je 100 % nicanje biljaka uz pojavu kimera i varijabilnosti listova, dok je razvoj plodova i sjemenki ostao stabilan. U drugoj generaciji (2022. godina) uočene su izraženije morfološke promjene, uključujući pojavu biljaka bez vegetacijskog vrha, dok su morfološki stabilne biljke dale normalan plod i sjeme. Mjerenjem klorofilne fluorescencije i multispektralnom analizom utvrđeno je da odgovor varira među kultivarima i ovisi o dozi zračenja. Niže doze zračenja (100 Gy) povećale su svojstva klorofilne fluorescencije kod 'Biser' i 'Trešnjevac', dok je kod 'Zelenčec' veća doza (150 Gy) poboljšala većinu svojstava; zasićenje boje poraslo je samo kod 'Trešnjevac' i 'Zelenčec' pri 150 Gy. Daljnja istraživanja trebala bi se usmjeriti na genotipsku stabilnost, ekspresiju mutacija i prijenos poželjnih osobina kroz više generacija.

Zitieren

APA

Vidak, M., Javornik, T., Lazarević, B., & Carović-Stanko, K. (2026). Primjena gama zračenja na sjemenke graha ( Phaseolus vulgaris L.) i njegovi učinci na rast i razvoj biljaka. Sjemenarstvo, 36(1-2), 43-54. https://doi.org/10.33128/s1.36.1-2.4

Vancouver

Vidak M, Javornik T, Lazarević B, Carović-Stanko K. Primjena gama zračenja na sjemenke graha ( Phaseolus vulgaris L.) i njegovi učinci na rast i razvoj biljaka. Sjemenarstvo. 2026;36(1-2):43-54. doi:10.33128/s1.36.1-2.4

BibTeX
@article{Vidak2026,
  author = {Vidak, Monika and Javornik, Tomislav and Lazarević, Boris and Carović-Stanko, Klaudija},
  title = {Primjena gama zračenja na sjemenke graha ( Phaseolus vulgaris L.) i njegovi učinci na rast i razvoj biljaka},
  journal = {Sjemenarstvo},
  year = {2026},
  volume = {36},
  number = {1-2},
  pages = {43--54},
  doi = {10.33128/s1.36.1-2.4}
}
Kostenlos starten →