EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i njegovi efekti na političko ponašanje i percepciju kandidata kod birača

Anthony Ban, Branka Ličanin, Dinko Bilić, Božidar Veljković

Media, culture and public relations · 17.08.2026 · 17 (1) · 139-167

DOI: 10.63191/mcpr.17.1.9 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Media, culture and public relations, online erschienen am 17.08.2026. Verfasst von Anthony Ban und 3 weiteren Autor:innen.

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Preferencijalni izborni model u Hrvatskoj klasificira se kao sustav otvorenih lista, sličan onima koji se koriste u nekim drugim državama članicama Europske unije, ali sa specifičnom značajkom praga od 10 % – kandidat mora dobiti najmanje 10 % ukupnih glasova koje je lista osvojila u izbornoj jedinici kako bi promijenio unaprijed određeni redoslijed. U komparativnom smislu, taj se prag smatra relativno visokim u usporedbi s nekim drugim sustavima. Cilj istraživanja je ispitati stavove birača o preferencijalnom glasovanju na izborima u Hrvatskoj te utvrditi postoje li razlike u tim stavovima s obzirom na politički interes, izborno ponašanje i dobne karakteristike birača. Postavljena je jedna opća hipoteza i tri specifične hipoteze. Opća hipoteza glasi: Postoje statistički značajne razlike u stavovima prema preferencijalnom glasovanju među biračima u Republici Hrvatskoj ovisno o njihovim socio-demografskim obilježjima i prisutnosti političkog interesa. Specifične hipoteze su sljedeće: H1: Birači koji iskazuju politički interes izražavaju statistički značajno pozitivnije stavove prema preferencijalnom glasovanju u usporedbi s biračima koji ne iskazuju politički interes; H2: Birači koji su na izborima dali preferencijalni glas izražavaju statistički značajno pozitivniju percepciju demokratske prirode preferencijalnog sustava u odnosu na birače koji nisu dali preferencijalni glas; H3: Mlađi birači pokazuju statistički značajno višu razinu personalizacije političkog izbora, odnosno veći fokus na pojedinačne kandidate pri glasovanju, u odnosu na starije birače. Uzorak istraživanja obuhvatio je 300 birača s područja Rovinja (Republika Hrvatska). Istraživanje je provedeno u veljači 2026. godine. Za potrebe istraživanja konstruirana je Skala za procjenu stavova birača prema preferencijalnom glasovanju. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, a statistička analiza provedena je u programu SPSS (verzija 23). Rezultati istraživanja pokazali su da su postavljene hipoteze statistički potvrđene, uz djelomičnu potvrdu druge hipoteze. Nalazi potvrđuju značajnu povezanost između preferencijalnog glasovanja, političkog interesa i percepcije kandidata, naglašavajući njegovu ulogu u suvremenim izbornim procesima u Hrvatskoj.

Zitieren

APA

Ban, A., Ličanin, B., Bilić, D., & Veljković, B. (2026). Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i njegovi efekti na političko ponašanje i percepciju kandidata kod birača. Media, culture and public relations, 17(1), 139-167. https://doi.org/10.63191/mcpr.17.1.9

Vancouver

Ban A, Ličanin B, Bilić D, Veljković B. Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i njegovi efekti na političko ponašanje i percepciju kandidata kod birača. Media, culture and public relations. 2026;17(1):139-167. doi:10.63191/mcpr.17.1.9

BibTeX
@article{Ban2026,
  author = {Ban, Anthony and Ličanin, Branka and Bilić, Dinko and Veljković, Božidar},
  title = {Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i njegovi efekti na političko ponašanje i percepciju kandidata kod birača},
  journal = {Media, culture and public relations},
  year = {2026},
  volume = {17},
  number = {1},
  pages = {139--167},
  doi = {10.63191/mcpr.17.1.9}
}
Kostenlos starten →