EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

Novo nalazište i sintaksonomske značajke pasjega trna ( Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae ) u Hrvatskoj

Jozo Franjić, Gabrijel Horvat, Daniel Krstonošić

Šumarski list · 2016

DOI: 10.31298/sl.140.3-4.1 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Šumarski list, 2016. Verfasst von Jozo Franjić und 2 weiteren Autor:innen. Die Arbeit wurde bisher 1-mal zitiert (Crossref).

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Pasji je trn glacijalni relikt, koji se je nakon povlačenja ledenoga pokrova širio prema sjeveru i višim planinskim po­lo­žajima. U Hrvatskoj je bio rasprostranjen u Međimurju i u Podravini (uz Muru i Dravu – Legrad, Bukovec, Dubra­va, Križovljan-grad). Vrlo je rijedak i u uzgoju ili subspontano proširen, te se još navodi i za područje Samobora, Skra­di­na, a u uzgoju je još zabilježen u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nespešu, Starom Brestju (Sesvete), uz brzu cestu Sv. Helena-Bjelovar i u Park-šumi Adica u Vukovaru. Tijekom prve polovice 20. stoljeća nije bilo nikakvih novih podataka o rasprostranjenosti pasjega trna u Hrvatskoj, a u dru­goj polovici 20. stoljeća, tijekom fitocenoloških istraživanja vegetacije u priobalnome pojasu rijeke Drave u široj varaždinskoj okolici Trinajstić (1964, 1994) bilježi nekoliko grmova, bez posebne fitocenološke pripadnosti. Za Hrvatsku prve podatke o fitocenološkim značajkama vrste H. rhamnoides donosi Trinajstić (2006) i to na osnovi jedne fitocenološke snimke iz koje se može jasno razabrati da ona prema svom florističkom sastavu pripada u sintaksonomskom smislu as. Hippophao-Berberidetum Moor 1958. Najnovijim istraživanjima sukcesije vegetacije u Podravini, 26. lipnja 2015. godine utvrđeno je novo nalazište vrste H. rhamnoides sjeverno od sela Veliki i Mali Bukovec (46.3070540, 16.7275400). Napravljena je jedna fitocenološka snimka (Tab. 1). Analizom fitocenološke snimke vidljivo je da je ona bogatija vrstama (25 : 15) od fitocenološke snimke Trinajstić-a (2006) i vrlo je slična snimkama Moor-a (1958). Dosad je Trinajstić-ev (2006) nalaz pasjega trna iz 1966. godine bio posljednji zabilježeni nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Kako su hidrološkim zahvatima uništena staništa i kako je pasji trn nestao s toga prostora novi nalaz pasjega trna i nalaz as. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 ( Berberidion vulgaris Br.-Bl. 1950) su jedini postojeći prirodni nalazi. Iz tih razloga potrebno je naglasiti da je hrvatska flora sada bogatija za jednu vrstu prirodno rasprostranjenu, a i vegetacija Hrvatske je bogatija za jednu asocijaciju kojima treba dati odgovarajuće prirodoznanstveno značenje.

Zitieren

APA

Franjić, J., Horvat, G., & Krstonošić, D. (2016). Novo nalazište i sintaksonomske značajke pasjega trna ( Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae ) u Hrvatskoj. Šumarski list. https://doi.org/10.31298/sl.140.3-4.1

Vancouver

Franjić J, Horvat G, Krstonošić D. Novo nalazište i sintaksonomske značajke pasjega trna ( Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae ) u Hrvatskoj. Šumarski list. 2016. doi:10.31298/sl.140.3-4.1

BibTeX
@article{Franji2016,
  author = {Franjić, Jozo and Horvat, Gabrijel and Krstonošić, Daniel},
  title = {Novo nalazište i sintaksonomske značajke pasjega trna ( Hippophaë rhamnoides L., Elaeagnaceae ) u Hrvatskoj},
  journal = {Šumarski list},
  year = {2016},
  doi = {10.31298/sl.140.3-4.1}
}
Kostenlos starten →