EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

Primalje i primaljstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

Ivana Marinović Knezac

Studia lexicographica · 15.07.2026 · 20 (38) · 201-224

DOI: 10.33604/sl.20.38.10 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Studia lexicographica, online erschienen am 15.07.2026. Verfasst von Ivana Marinović Knezac.

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Rad analizira organizaciju primaljske službe i položaj primalja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Na temelju arhivskoga gradiva Hrvatskoga državnog arhiva, zakonskih propisa, službenih publikacija i relevantne literature istražuju se zakonodavni okviri primaljske službe, obrazovanje primalja, njihovo zapošljavanje te svakodnevni izazovi rada u ratnim okolnostima. Posebna se pozornost posvećuje kontinuitetu pravnih propisa naslijeđenih iz Kraljevine Jugoslavije te prilagodbama koje su provedene u skladu s politikama ustaškoga režima na cijelom području Nezavisne Države Hrvatske. Primalje su imale svoje staleško udruženje te je Udruženje babica Banovine Hrvatske preimenovano u Društvo primalja Nezavisne Države Hrvatske u Zagrebu. Društvo je bilo pod nadzorom Ministarstva zdravstva i podnosilo mi je svoje izvještaje o radu. Radom se upućuje na onodobna percipiranja primaljstva kao isključivo ženskoga zanimanja unutar zdravstvenoga sustava, koje je, neovisno o tome, imalo vitalan značaj u kontekstu ustaških načela. Naime, dobro organizirana primaljska služba trebala je prevenirati visoku smrtnost dojenčadi i babinjača te predstavljati svojevrsno ishodište za realizaciju buduće mnogoljudnije i snažnije nacije. Obitelji kao osnovnoj društvenoj jedinici posvećivana je posebna pozornost jer, prema ideološkom pogledu na obitelj, u njoj se rađala, odgajala i čuvala čista nacija. Poticaj razvoju primaljstva vidljiv je u državnim potporama za školovanje djevojaka sa sela, smještaj i opskrbu u Primaljskom učilištu u Zagrebu i naposljetku pronalasku adekvatnoga zaposlenja. Naglašavaju se problemi nedostatka kadra, posebice jer su primalje pravoslavke i Židovke trajno ostajale bez namještenja, teški radni uvjeti jer su ratne okolnosti dovele do pomanjkanja kvalificiranoga zdravstvenog osoblja pa su primalje često obavljale i bolničarsku praksu, kao i niske plaće, zbog čega su primalje za novac često u tajnosti obavljale pobačaje, čime su se izlagale kaznama koje su bile znatno pooštrene u odnosu na razdoblje Kraljevine Jugoslavije.

Zitieren

APA

Knezac, I. M. (2026). Primalje i primaljstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Studia lexicographica, 20(38), 201-224. https://doi.org/10.33604/sl.20.38.10

Vancouver

Knezac IM. Primalje i primaljstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Studia lexicographica. 2026;20(38):201-224. doi:10.33604/sl.20.38.10

BibTeX
@article{Knezac2026,
  author = {Knezac, Ivana Marinović},
  title = {Primalje i primaljstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj},
  journal = {Studia lexicographica},
  year = {2026},
  volume = {20},
  number = {38},
  pages = {201--224},
  doi = {10.33604/sl.20.38.10}
}
Kostenlos starten →