Friends, Foes, and Families. Polish-Hungarian Relations in the Mid-Thirteenth Century
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti · 2025 · 59 · 31-65
DOI: 10.21857/90836cvkzy ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, 2025. Verfasst von Gábor Barabás.
Abstract (Originalsprache)
Autor u radu analizira poljsko–ugarske odnose sredinom XIII. stoljeća kroz odnose između ugarskoga kralja Bele IV. i poljskih velikih knezova iz dinastije Pjastović, a u kontekstu utjecaja koalicija dinastije Pjastović na važne političke sukobe u tom razdoblju u borbi za tzv. Babenberšku baštinu, odnosno, borbu za vojvodstva Austrije i Štajerske. Središte istraživanja čine obiteljske veze i savezništva dviju vladarskih dinastija, ugarskih Arpadovića i poljskih Pjastovića, analizirajući učinke turbulentnih unutarnjih dinastičkih odnosa. Većina vladara iz dinastije Pjastović koji su podržavali ugarskoga kralja Belu IV. bila je u srodstvu s ugarskom dinastijom Arpadović. Bolesław V. Stidljivi, knez Krakova, i Bolesław Pobožni, vladar Velike Poljske, bili su zetovi Bele IV., dok se Leszek II. Crni, kasnije knez Krakova, oženio unukom ugarskoga kralja. Inicijalno je i Vladislav Opolski, knez iz dinastije Pjastović koji nije bio u srodstvu s Belom IV., stao na njegovu stranu protiv Otokara II., kralja Češke. Iako je kasnije prešao na stranu susjednog češkog vladara, značajno je njegovo sudjelovanje u borbama na ugarskoj strani. Smatram da je uz Vladislavove neposredne političke i financijske interese određenu je ulogu u odluci koga poduprijeti moglo imati i podrijetlo njegove majke, kneginje Viole, koja je bila ugarskog, ruskog ili možda dalmatinskog podrijetla. Ova se pretpostavka temelji na analizi izvora koji se odnose na Vladislavove roditelje. Podrijetlo Viole već je dugo predmet rasprava u historiografiji, no njezina povezanost s pripadnikom dinastije Arpadovića, vojvodom Kolomanom Slavonskim, predstavlja dodatni argument u prilog toj interpretaciji. Nadalje, Vladislavov otac, Kazimir Opolski, prema podacima iz kasnije ugarske kraljevske povelje i posrednim dokazima, vjerojatno je sudjelovao u križarskom pohodu kralja Andrije II. 1217./1218. godine, što čini dodatnu poveznicu između opolskih Pjastovića i ugarskih Arpadovića. S obzirom da postojeći izvori ne nude eksplicitna tumačenja, u radu se iznosi nekoliko hipoteza koje podupiru ove tvrdnje.
Zitieren
APA
Barabás, G. (2025). Friends, Foes, and Families. Polish-Hungarian Relations in the Mid-Thirteenth Century. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti, 59, 31-65. https://doi.org/10.21857/90836cvkzy
Vancouver
Barabás G. Friends, Foes, and Families. Polish-Hungarian Relations in the Mid-Thirteenth Century. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti. 2025;59:31-65. doi:10.21857/90836cvkzy
BibTeX
@article{Barabs2025,
author = {Barabás, Gábor},
title = {Friends, Foes, and Families. Polish-Hungarian Relations in the Mid-Thirteenth Century},
journal = {Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti},
year = {2025},
volume = {59},
pages = {31--65},
doi = {10.21857/90836cvkzy}
}
EUVIMED