EUVIMEDOpdag EUVIMED
Open access · CC BY 4.0

Od genomskog novorođenačkog probira do precizne terapije: Nova era nasljednih metaboličkih bolesti

Danijela Petković Ramadža, Tamara Žigman, Katarina Stojanović, Vana Vukić, Ivo Barić

Paediatria Croatica · 2026-11-14 · 70 (suppl 6) · 35-36

DOI: 10.13112/pc.1461 ↗

At a glance

Journal article in Paediatria Croatica, published online on 2026-11-14. Written by Danijela Petković Ramadža and 4 co-authors. The full text is freely available (open access, CC BY 4.0).

AbstractBibliografiske oplysningerCiteRelated studies

Abstract (original language)

Razvoj precizne medicine pridonosi boljem razumijevanju nasljednih metaboličkih bolesti (NMB). Zbog raznolikog kliničkog izražaja i mogućnosti zahvaćanja gotovo svakog organa i organskog sustava, na NMB se sve češće pomišlja pri dijagnostičkoj obradi različitih stanja. Ipak, njihovo je kliničko prepoznavanje i dalje vrlo izazovno zbog fenotipske heterogenosti, niske incidencije, složene patofiziologije i potrebe za specifičnim dijagnostičkim postupcima. Zahvaljujući širokoj dostupnosti suvremenih molekularnogenetičkih analiza, dijagnosticira se sve veći broj NMB, osobito onih s atipičnim fenotipovima i onih za koje nisu postojali specifični biomarkeri (1). Iako su genomske analize postale ključne u dijagnostici, biokemijske analize i dalje su nužne jer omogućuju funkcionalnu potvrdu dijagnoze, fenotipsku karakterizaciju bolesti te praćenje njezina tijeka i učinkovitosti liječenja. Usporedno s genomskim analizama razvijaju se i sve šire primjenjuju napredni pristupi biokemijskom i molekularnom profiliranju, među kojima se ističu ciljana i neciljana metabolomika. Metabolomske analize temelje se na nuklearnoj magnetskoj rezonanciji ili spektrometriji masa, najčešće povezanoj s kromatografskim metodama razdvajanja. Riječ je o visokoprotočnim analizama malih molekula kojima se dobiva „metabolički otisak“ karakterističan za određeno kliničko stanje. Unatoč dosezima suvremenog pristupa „genetics-first“, metabolomika i srodne metode postaju nezamjenjiva dopuna genomici. Pridonose tumačenju funkcionalnog učinka genetičkih varijanti i razumijevanju patofizioloških mehanizama, a vjerojatno će omogućiti otkrivanje dodatnih prognostičkih biomarkera (2). U ranom otkrivanju i pravodobnom liječenju NMB središnju ulogu ima novorođenački probir. Iako je razvijen radi presimptomatskog prepoznavanja i liječenja NMB, s vremenom je proširen na druge prirođene bolesti. Novo poglavlje u ranom otkrivanju genetskih bolesti otvara genomski novorođenački probir, koji omogućuje prepoznavanje brojnih bolesti prije pojave simptoma. Dosad je provedeno više pilot-projekata koji se razlikuju prema broju analiziranih gena, pokrivenosti nekodirajućih regija, mogućnosti otkrivanja velikih genskih preuredbi i pristupu varijantama nejasnoga kliničkog značenja, a uglavnom su usmjereni na otkrivanje bolesti koje počinju u dječjoj dobi i onih za koje postoji učinkovita rana intervencija (3). Prvi rezultati pokazuju da je genomski novorođenački probir tehnički izvediv i omogućuje otkrivanje bolesti koje se klasičnim probirom ne mogu prepoznati. Ipak, za pojedine NMB još uvijek ne doseže osjetljivost i specifičnost postojećih metoda (4). S obzirom na izazove u tumačenju rezultata i određene prednosti biokemijskih metoda, nakon pozitivnog nalaza genomskog probira zagovara se provođenje dodatnih biokemijskih i funkcionalnih analiza kao drugostupanjskih testova. Te bi se analize provodile na uzorku suhe kapi krvi iz kartice za novorođenački probir, a uključivale bi tandemsku spektrometriju masa te, u budućnosti, možda i metabolomiku, lipidomiku, proteomiku, sekvenciranje RNA i/ili metilacijske studije (3). Klinička vrijednost genomskog probira ponajprije ovisi o mogućnosti aktivnog djelovanja po potvrdi bolesti, dok njegova šira primjena zahtijeva rješavanje etičkih i organizacijskih izazova, uključujući informirani pristanak, zaštitu podataka i postupanje sa sekundarnim nalazima (3). Uz rano otkrivanje NMB, jednako je važno osigurati pravodobno i učinkovito liječenje. Specifično liječenje obuhvaća terapijske pristupe usmjerene na patofiziološki mehanizam bolesti. Za dio NMB takve su mogućnosti dostupne već desetljećima, a obuhvaćaju dijetoterapiju, terapiju kofaktorima, uklanjanje toksičnih metabolita, enzimsko nadomjesno liječenje, smanjenje unosa ili inhibiciju sinteze supstrata, nadoknadu produkata te transplantaciju hematopoetskih matičnih stanica i solidnih organa. Prema publikaciji iz 2025. godine, specifično liječenje dostupno je za oko 18 % NMB (5). Posljednjih godina ubrzano se razvijaju novi terapijski pristupi, među kojima se ističu genske terapije i terapije utemeljene na RNA. Nedavno je u dojenčeta s manjkom karbamoil-fosfat-sintetaze 1 primijenjena prva individualizirana in vivo terapija uređivanjem baza, što je izvrstan primjer preciznog liječenja. Ovakav pristup otvara brojne mogućnosti, no njegovu dugoročnu sigurnost i trajnost učinka tek treba utvrditi (6). Zaključno, budućnost zbrinjavanja pacijenata s NMB vrlo vjerojatno će znatno obilježiti rano otkrivanje bolesti genomskim novorođenačkim probirom, bolja funkcionalna interpretacija genskih varijanti, preciznija klinička i biokemijska karakterizacija fenotipa te pravodoban odabir optimalnog liječenja u skladu s genotipom i patofiziološkim mehanizmom bolesti.

Cite

APA

Ramadža, D. P., Žigman, T., Stojanović, K., Vukić, V., & Barić, I. (2026). Od genomskog novorođenačkog probira do precizne terapije: Nova era nasljednih metaboličkih bolesti. Paediatria Croatica, 70(suppl 6), 35-36. https://doi.org/10.13112/pc.1461

Vancouver

Ramadža DP, Žigman T, Stojanović K, Vukić V, Barić I. Od genomskog novorođenačkog probira do precizne terapije: Nova era nasljednih metaboličkih bolesti. Paediatria Croatica. 2026;70(suppl 6):35-36. doi:10.13112/pc.1461

BibTeX
@article{Ramada2026,
  author = {Ramadža, Danijela Petković and Žigman, Tamara and Stojanović, Katarina and Vukić, Vana and Barić, Ivo},
  title = {Od genomskog novorođenačkog probira do precizne terapije: Nova era nasljednih metaboličkih bolesti},
  journal = {Paediatria Croatica},
  year = {2026},
  volume = {70},
  number = {suppl 6},
  pages = {35--36},
  doi = {10.13112/pc.1461}
}
Start for free →