EUVIMEDEUVIMED entdecken
Open Access · CC BY 4.0

Od genomskog novorođenačkog probira do precizne terapije: Nova era nasljednih metaboličkih bolesti

Danijela Petković Ramadža, Tamara Žigman, Katarina Stojanović, Vana Vukić, Ivo Barić

Paediatria Croatica · 14.11.2026 · 70 (suppl 6) · 35-36

DOI: 10.13112/pc.1461 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Paediatria Croatica, online erschienen am 14.11.2026. Verfasst von Danijela Petković Ramadža und 4 weiteren Autor:innen. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY 4.0).

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Razvoj precizne medicine pridonosi boljem razumijevanju nasljednih metaboličkih bolesti (NMB). Zbog raznolikog kliničkog izražaja i mogućnosti zahvaćanja gotovo svakog organa i organskog sustava, na NMB se sve češće pomišlja pri dijagnostičkoj obradi različitih stanja. Ipak, njihovo je kliničko prepoznavanje i dalje vrlo izazovno zbog fenotipske heterogenosti, niske incidencije, složene patofiziologije i potrebe za specifičnim dijagnostičkim postupcima. Zahvaljujući širokoj dostupnosti suvremenih molekularnogenetičkih analiza, dijagnosticira se sve veći broj NMB, osobito onih s atipičnim fenotipovima i onih za koje nisu postojali specifični biomarkeri (1). Iako su genomske analize postale ključne u dijagnostici, biokemijske analize i dalje su nužne jer omogućuju funkcionalnu potvrdu dijagnoze, fenotipsku karakterizaciju bolesti te praćenje njezina tijeka i učinkovitosti liječenja. Usporedno s genomskim analizama razvijaju se i sve šire primjenjuju napredni pristupi biokemijskom i molekularnom profiliranju, među kojima se ističu ciljana i neciljana metabolomika. Metabolomske analize temelje se na nuklearnoj magnetskoj rezonanciji ili spektrometriji masa, najčešće povezanoj s kromatografskim metodama razdvajanja. Riječ je o visokoprotočnim analizama malih molekula kojima se dobiva „metabolički otisak“ karakterističan za određeno kliničko stanje. Unatoč dosezima suvremenog pristupa „genetics-first“, metabolomika i srodne metode postaju nezamjenjiva dopuna genomici. Pridonose tumačenju funkcionalnog učinka genetičkih varijanti i razumijevanju patofizioloških mehanizama, a vjerojatno će omogućiti otkrivanje dodatnih prognostičkih biomarkera (2). U ranom otkrivanju i pravodobnom liječenju NMB središnju ulogu ima novorođenački probir. Iako je razvijen radi presimptomatskog prepoznavanja i liječenja NMB, s vremenom je proširen na druge prirođene bolesti. Novo poglavlje u ranom otkrivanju genetskih bolesti otvara genomski novorođenački probir, koji omogućuje prepoznavanje brojnih bolesti prije pojave simptoma. Dosad je provedeno više pilot-projekata koji se razlikuju prema broju analiziranih gena, pokrivenosti nekodirajućih regija, mogućnosti otkrivanja velikih genskih preuredbi i pristupu varijantama nejasnoga kliničkog značenja, a uglavnom su usmjereni na otkrivanje bolesti koje počinju u dječjoj dobi i onih za koje postoji učinkovita rana intervencija (3). Prvi rezultati pokazuju da je genomski novorođenački probir tehnički izvediv i omogućuje otkrivanje bolesti koje se klasičnim probirom ne mogu prepoznati. Ipak, za pojedine NMB još uvijek ne doseže osjetljivost i specifičnost postojećih metoda (4). S obzirom na izazove u tumačenju rezultata i određene prednosti biokemijskih metoda, nakon pozitivnog nalaza genomskog probira zagovara se provođenje dodatnih biokemijskih i funkcionalnih analiza kao drugostupanjskih testova. Te bi se analize provodile na uzorku suhe kapi krvi iz kartice za novorođenački probir, a uključivale bi tandemsku spektrometriju masa te, u budućnosti, možda i metabolomiku, lipidomiku, proteomiku, sekvenciranje RNA i/ili metilacijske studije (3). Klinička vrijednost genomskog probira ponajprije ovisi o mogućnosti aktivnog djelovanja po potvrdi bolesti, dok njegova šira primjena zahtijeva rješavanje etičkih i organizacijskih izazova, uključujući informirani pristanak, zaštitu podataka i postupanje sa sekundarnim nalazima (3). Uz rano otkrivanje NMB, jednako je važno osigurati pravodobno i učinkovito liječenje. Specifično liječenje obuhvaća terapijske pristupe usmjerene na patofiziološki mehanizam bolesti. Za dio NMB takve su mogućnosti dostupne već desetljećima, a obuhvaćaju dijetoterapiju, terapiju kofaktorima, uklanjanje toksičnih metabolita, enzimsko nadomjesno liječenje, smanjenje unosa ili inhibiciju sinteze supstrata, nadoknadu produkata te transplantaciju hematopoetskih matičnih stanica i solidnih organa. Prema publikaciji iz 2025. godine, specifično liječenje dostupno je za oko 18 % NMB (5). Posljednjih godina ubrzano se razvijaju novi terapijski pristupi, među kojima se ističu genske terapije i terapije utemeljene na RNA. Nedavno je u dojenčeta s manjkom karbamoil-fosfat-sintetaze 1 primijenjena prva individualizirana in vivo terapija uređivanjem baza, što je izvrstan primjer preciznog liječenja. Ovakav pristup otvara brojne mogućnosti, no njegovu dugoročnu sigurnost i trajnost učinka tek treba utvrditi (6). Zaključno, budućnost zbrinjavanja pacijenata s NMB vrlo vjerojatno će znatno obilježiti rano otkrivanje bolesti genomskim novorođenačkim probirom, bolja funkcionalna interpretacija genskih varijanti, preciznija klinička i biokemijska karakterizacija fenotipa te pravodoban odabir optimalnog liječenja u skladu s genotipom i patofiziološkim mehanizmom bolesti.

Zitieren

APA

Ramadža, D. P., Žigman, T., Stojanović, K., Vukić, V., & Barić, I. (2026). Od genomskog novorođenačkog probira do precizne terapije: Nova era nasljednih metaboličkih bolesti. Paediatria Croatica, 70(suppl 6), 35-36. https://doi.org/10.13112/pc.1461

Vancouver

Ramadža DP, Žigman T, Stojanović K, Vukić V, Barić I. Od genomskog novorođenačkog probira do precizne terapije: Nova era nasljednih metaboličkih bolesti. Paediatria Croatica. 2026;70(suppl 6):35-36. doi:10.13112/pc.1461

BibTeX
@article{Ramada2026,
  author = {Ramadža, Danijela Petković and Žigman, Tamara and Stojanović, Katarina and Vukić, Vana and Barić, Ivo},
  title = {Od genomskog novorođenačkog probira do precizne terapije: Nova era nasljednih metaboličkih bolesti},
  journal = {Paediatria Croatica},
  year = {2026},
  volume = {70},
  number = {suppl 6},
  pages = {35--36},
  doi = {10.13112/pc.1461}
}
Kostenlos starten →