VRŠNJAČKO NASILJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
DRUŠTVENE DEVIJACIJE · 2024 · 9 (1)
DOI: 10.7251/zcmz0124341b ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift DRUŠTVENE DEVIJACIJE, 2024. Verfasst von Snježana Bošnjak.
Abstract (Originalsprache)
Vršnjačko se nasilje definira kao neželjeno agresivno ponašanje usmjereno premaodređenoj osobi, koje se ponavlja duže vrijeme i u kojem postoji nesrazmjer snage ili moći izmeđupočinitelja i žrtve, a počelo se promatrati 70-ih godina prošlog stoljeća u skandinavskim državamapod terminom mobbing, kojega je uveo školski liječnik Heinemann koristeći ga u kontekstu rasnediskriminacije. Ova riječ proizlazi iz engleske riječi mob, a označuje relativno veliku i anonimnuskupinu ljudi uključenu u djelovanje prema devijantnom pojedincu. Ubrzo nakon toga interes zaproučavanjem vršnjačkog nasilja pojavio se i u ostatku svijeta, a došlo je do saznanja da postoje raznioblici vršnjačkog nasilja. Neke statistike u SAD pokazuju da je godišnje preko šest milijuna dječaka ičetiri milijuna djevojčica uključeno u tučnjave na području škole, na igralištima je svakih sedamminuta napadnut neki učenik. U svrhu promocije nenasilničkog ponašanja, svake godine obilježava seNacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja ili „Pink Shirt Day“, u Hrvatskoj poznat kao Danružičastih majici. Vršnjačko nasilje ostavlja negativne posljedice na one koji sudjeluju u njemu. Žrtve ipočinitelji vršnjačkog nasilja u prosjeku češće pate od depresivnih i anksioznih poremećaja tesuicidalnih misli, a čak i u odrasloj dobi osobe mogu pokazivati štetne obrasce ponašanja zbogpretrpljenog vršnjačkog nasilja u školskim danima. U vidu smanjenja pojave vršnjačkog nasilja, vrlovažan čimbenik je upravo prevencija na svim razinama odgojnog i obrazovnog sustava. U vidusmanjenja pojavnih oblika, koriste se razni programi i mjere prevencije nasilja, a pokazalo se da suuspješne metode pristupiti počiniteljima i žrtvama s razumijevanjem, ali uporno (nenasilno) kažnjavatipočinitelje, uključiti zajednicu i roditelje te educirati djecu, služiti kao pozitivan primjer i postavitistroge granice oko toga što je prihvatljivo ponašanje, a što ne.
Zitieren
APA
Bošnjak, S. (2024). VRŠNJAČKO NASILJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. DRUŠTVENE DEVIJACIJE, 9(1). https://doi.org/10.7251/zcmz0124341b
Vancouver
Bošnjak S. VRŠNJAČKO NASILJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. DRUŠTVENE DEVIJACIJE. 2024;9(1). doi:10.7251/zcmz0124341b
BibTeX
@article{Bonjak2024,
author = {Bošnjak, Snježana},
title = {VRŠNJAČKO NASILJE U REPUBLICI HRVATSKOJ},
journal = {DRUŠTVENE DEVIJACIJE},
year = {2024},
volume = {9},
number = {1},
doi = {10.7251/zcmz0124341b}
}
EUVIMED