EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

BICIKLIZAM KAO SPORTSKO-REKREATIVNA AKTIVNOST

Gorana Tešanović, Saša Jovanović

SPORT I ZDRAVLJE · 2017

DOI: 10.7251/siz0117095t ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift SPORT I ZDRAVLJE, 2017. Verfasst von Gorana Tešanović und 1 weiteren Autor:innen.

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Rekreativne aktivnosti svojim sredstvima, sadržajima i metodama imaju preventivno djelovanje napojave koje smanjuju radnu sposobnost, narašavaju zdravlje i dovode do pojave lokomotornihdisfunkcionalnosti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (Global recomendations on Physicalactivity for health, WHO, 2008/2013), tjelesna aktivnost kod odraslih osoba uključuje aktivnostitokom slobodnog vremena, transport (hodanje ili vožnja biciklom), aktivnosti na poslu, obavljanjekućanskih poslova, igru, sportove, organizovano i individualno vježbanje te sve aktivnosti koje seprovode u krugu porodice, škole i sportske zajednice. Vožnja biciklom postaje sve popularnijaaktivnost u rekreativnom treningu, poželjno je da se provodi u prirodi na svježem zraku gdje je terenraznolike konfiguracije, a upotreba velikih mišićnih grupa obogaćuje i čini biciklizam jednim odnajraširenijih oblika rekreacije u svijetu. Istraživanje je provedeno sa 12 ispitanica, starosti 35 ± 6mjeseci, koje u toku istraživanja nisu bile uključene u neke druge sportsko-rekreativne aktivnosti.Prije provođenja rekreativnog programa utvrđeno je inicijalno stanje varijabli funkcionalnihsposobnosti i tjelesne kompozicije ispitanica ( Institut sporta Fakulteta fizičkog vaspitanja i sportaUniverziteta u Banjoj Luci), te vrijednosti krvnih parametara (laboratorija Konzilijum), a nakonprovođenja programa utvrđeno je finalno stanje. Rekreativni trening programiran je za period oddvanaest sedmica i podijeljen u tri osnovna makrociklusa, koji su se sastojali od četiri mikrociklusa -tri mikrociklusa izgradnja, a četvrti regeneracija. Svi makrociklusi bili su programirani tako da jesvaki mikrociklus sadržao tri treninga. Četvrta sedmica u svim makrociklusima je bila sedmicaregeneracije koja se sastojala od lagane vožnje po ravnom u trajanju od 60 do 90 minuta. Na osnovudobijenih rezultata istraživanja može se reći da je ostvaren pozitivan efekat na promjene vo2max,fitness indeksa kao i povećanja nivoa hemoglobina kao parametre funkcionalnih sposobnostiispitanica. Primjenjeni program u trajanju od 12 sedmica pozitivno je stimulisao rad srca iorganizma u cjelini te je doveo do poboljšanja u radu kardio vaskularnog sistema. Opterećenja kojasu realizovana u tom vremenskom periodu nisu dovela do značajnih promjena kod varijablimorfoloških karakteristika tj. tjelesne kompozicije - FAT, FAT lijeva noga, FAT desna noga, TBW iimpedanca cijelog tijela što je u skladu sa većim brojem dosadašnjih istraživanja ove tematike iotvara prostor za slična istraživanja pri čemu bi se mogli mijenjati parametri trajanja kao i samogopterećenja u toku planiranog programa.

Zitieren

APA

Tešanović, G., & Jovanović, S. (2017). BICIKLIZAM KAO SPORTSKO-REKREATIVNA AKTIVNOST. SPORT I ZDRAVLJE. https://doi.org/10.7251/siz0117095t

Vancouver

Tešanović G, Jovanović S. BICIKLIZAM KAO SPORTSKO-REKREATIVNA AKTIVNOST. SPORT I ZDRAVLJE. 2017. doi:10.7251/siz0117095t

BibTeX
@article{Teanovi2017,
  author = {Tešanović, Gorana and Jovanović, Saša},
  title = {BICIKLIZAM KAO SPORTSKO-REKREATIVNA AKTIVNOST},
  journal = {SPORT I ZDRAVLJE},
  year = {2017},
  doi = {10.7251/siz0117095t}
}
Kostenlos starten →