Možemo li početnim programima društvenih plesova, latinskoameričkim i standardnim plesovima utjecati na čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti?
Hrvatski športskomedicinski vjesnik · 2025
DOI: 10.69589/hsv.40.1.9 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Hrvatski športskomedicinski vjesnik, 2025. Verfasst von Renata Ecimović Nemarnik und 2 weiteren Autor:innen.
Abstract (Originalsprache)
Cilj istraživanja bio je utvrditi učinak programastandardnih i latinskoameričkih društvenih plesova naukupno smanjenje više kardiovaskularnih čimbenika rizikau prethodno sedentarnih osoba odrasle dobi.U istraživanju je sudjelovalo 100 ispitanika, podijeljenihu eksperimentalnu (N=50) i kontrolnu (N=50) skupinu.Ispitanici oba spola, starosti od 35 do 70 godina, uključenisu prema kriteriju sedentarnosti. Mjerenje rizičnihčimbenika za kardiovaskularne bolesti (anamnestičkihpodataka prikupljenih upitnikom, vrijednosti krvnog tlaka,antropometrijskih mjera i krvnih pretraga) provodilo se uobje skupine na početku istraživanja i nakon dva mjeseca.Inicijalna i završna mjerenja kod eksperimentalne skupineprovodio je jedan istraživač u plesnim centrima u kojimasu ispitanici plesali, dok su se mjerenja kontrolne skupineprovodila u ambulantama pod nadzorom liječnika.Eksperimentalna skupina sudjelovala je u dvomjesečnomprogramu početnog tečaja latinskoameričkih i standardnihdruštvenih plesova (Cha Cha Cha, Samba, Rumba, Jive,Bečki valcer, Engleski valcer, Tango i Foxtrot), kojise provodio dva puta tjedno u trajanju od 90 minuta. Uistraživanju je postavljena hipoteza: kardiovaskularnirizični čimbenici značajno su manji u istraživanoj skupiniu odnosu na kontrolnu skupinu nakon dva mjeseca treningaplesa. Hipoteza o značajnom smanjenju kardiovaskularnihrizičnih čimbenika u istraživanoj skupini nakon dva mjesecatreninga plesa djelomično je potvrđena jer su smanjenja utvrđena u vrijednostima ukupnog kolesterola (p=0,000)i glukoze (p=0,000). Rezultati binarne logističke regresijepokazali su da kontrolna skupina ima 2,76 puta većuvjerojatnost povećanja indeksa tjelesne mase, OR=2,76, (95%, 1,19-6,42, p=0,019), 6,29 puta veću vjerojatnost povećanjakolesterola, OR=6,29, (95 %, 2,58-15,36, p<0,001), 5,07 putaveću vjerojatnost povećanja triglicerida, OR=5,07, (95 %,2,01-12,81, p=0,001) i 3,81 puta veću vjerojatnost povećanjaglukoze u krvi, OR=3,81, (95 %, 1,62-8,96, p=0,002) uodnosu na ispitivanu skupinu. Istraživanjem su potvrđenipozitivni učinci početnog programa latinskoameričkihi standardnih društvenih plesova na pojedine rizičnečimbenike za nastanak kardiovaskularnih bolesti kodprethodno sedentarnih odraslih osoba.
Zitieren
APA
Nemarnik, R. E., Topolovec, A., & Vlašić, J. (2025). Možemo li početnim programima društvenih plesova, latinskoameričkim i standardnim plesovima utjecati na čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti?. Hrvatski športskomedicinski vjesnik. https://doi.org/10.69589/hsv.40.1.9
Vancouver
Nemarnik RE, Topolovec A, Vlašić J. Možemo li početnim programima društvenih plesova, latinskoameričkim i standardnim plesovima utjecati na čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti?. Hrvatski športskomedicinski vjesnik. 2025. doi:10.69589/hsv.40.1.9
BibTeX
@article{Nemarnik2025,
author = {Nemarnik, Renata Ecimović and Topolovec, Anja and Vlašić, Jadranka},
title = {Možemo li početnim programima društvenih plesova, latinskoameričkim i standardnim plesovima utjecati na čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti?},
journal = {Hrvatski športskomedicinski vjesnik},
year = {2025},
doi = {10.69589/hsv.40.1.9}
}
EUVIMED