Sindrom fabele u sportu
Hrvatski športskomedicinski vjesnik · 2024
DOI: 10.69589/hsv.39.2.2 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Hrvatski športskomedicinski vjesnik, 2024. Verfasst von Denis Tršek und 4 weiteren Autor:innen.
Abstract (Originalsprache)
Fabela je sezamoidna kost smještena na stražnjoj strani lateralnog kondila femura i na prednjoj kliznoj površini lateralne glave goljeničnog mišića (lat. musculus gastrocnemius) te dolazi u kontakt s lateralnim femoralnim kondilom pri ekstenziji koljena. Učestalost fabele u populaciji varira od 10 % do 30 % slučajeva, a u 63 %do 85 % slučajeva nalazi se obostrano. Sindrom fabele je pojava boli u posterolateralnom dijelu koljena koja se pojačava pri ekstenziji koljena. Uzroke nastanka sindroma fabele možemo podijeliti na netraumatske, posttraumatske i postoperativne. Sindrom fabele nije čest uzrok posterolateralne boli u koljenu. Gotovo svi pacijenti teren, najčešće tri do četiri mjeseca nakon operativnog liječenja.Pregledom medicinske literature našli smo opisane slučajeve sindroma fabele u pet sportaša, i to u trojice nogometaša i po jednog trkača i plivača. U jednognogometaša radilo se o sindromu fabele na oba koljena. U svih sportaša primijenjeno je operacijsko liječenje u smislu fabelektomije i svi su se vratili sportskoj aktivnosti tri dočetiri mjeseca nakon operacije, nakon provedene medicinske i sportske rehabilitacije. Ovim preglednim radom željelo se doprinijeti boljoj i bržoj dijagnostici i algoritmu liječenja sindroma fabele u sportaša. su mladi, sportski aktivni, bez značajnije povijesti ozljeda, s povremenom boli u posterolateralnom dijelu koljena kroz dulji period. Općenito, bol se pojačava pri punoj ekstenziji koljena i može se izazvati izravnim pritiskom na fabelu. Sindrom fabele u sportaša nastaje najčešće kao posljedicaučestalih prenaprezanja u stražnjem dijelu koljena. Fabela je u odnosu s mnogim okolnim anatomskim strukturama koljena i relativno je teško postaviti dijagnozusindroma fabele. Najčešće se postavljanje dijagnoze sindroma fabele odgađa, a konačna dijagnoza postavlja se najčešće kad kliničkim pregledom, u kombinaciji s odgovarajućim slikovnim metodama, isključimo sve druge uzrokeposterolateralne boli u koljenu. Liječenje sindroma fabele u početku treba biti konzervativno, što uključuje prilagodbu aktivnosti, uz primjenu nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAR) i primjenu različitih oblika fizikalne terapije. Injekcije lokalnog anestetika i kortikosteroida oko fabele mogu se koristiti kako u dijagnostičke tako i u terapijske svrhe. Konzervativno liječenje ima visoku stopu recidiva,dok je operacijsko uklanjanje fabele najučinkovitiji tretman za potpuno uklanjanje simptoma i povratak sportaša na
Zitieren
APA
Tršek, D., Klobučar, H., Šlaus, N., Pećina, M., & Šuvak, E. (2024). Sindrom fabele u sportu. Hrvatski športskomedicinski vjesnik. https://doi.org/10.69589/hsv.39.2.2
Vancouver
Tršek D, Klobučar H, Šlaus N, Pećina M, Šuvak E. Sindrom fabele u sportu. Hrvatski športskomedicinski vjesnik. 2024. doi:10.69589/hsv.39.2.2
BibTeX
@article{Trek2024,
author = {Tršek, Denis and Klobučar, Hrvoje and Šlaus, Nika and Pećina, Marko and Šuvak, Erik},
title = {Sindrom fabele u sportu},
journal = {Hrvatski športskomedicinski vjesnik},
year = {2024},
doi = {10.69589/hsv.39.2.2}
}
EUVIMED