Ambulantna kardiovaskularna rehabilitacija nakon akutnog infarkta miokarda
Physiotherapia Croatica · 2025
DOI: 10.64542/pc.23.1.4 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Physiotherapia Croatica, 2025. Verfasst von Žaklina Muminović.
Abstract (Originalsprache)
Uvod: Akutni infarkt miokarda vodeća je manifestacijaishemijske bolesti srca. Uz adekvatno liječenjei pridržavanje mjera sekundarne prevencije,kardiovaskularna rehabilitacija povoljno utječe napreživljavanje, pobol i kvalitetu života kardiološkihbolesnika.Cilj: Prikazati oporavak bolesnika nakon akutnog infarktamiokarda koji su bili uključeni u program ambulantnekardiovaskularne rehabilitacije.Materijali i metode: Retrospektivno su analizirani podaciiz otpusnih pisama i povijesti bolesti 474 bolesnika kojisu, nakon prvog akutnog infarkta miokarda, bili uključeniu standardni program ambulantne kardiovaskularnerehabilitacije. Prikupljeni su sljedeći podaci: demografskipodaci (dob i spol), vrijeme od akutnog infarkta miokardado trenutka uključenja u program kardiovaskularnerehabilitacije u danima, anamnestički podaci oprisutnostima čimbenika kardiovaskularnog rizika(arterijskoj hipertenziji, dislipidemiji, pušenju cigareta,dijabetesu, vrijednosti indeksa tjelesne mase), pozitivnaobiteljska anamneza te prisutnost komorbiditeta. Zasamoprocjenu anksioznosti i depresivnosti korištena jeLjestvica bolničke anksioznosti i depresije kod prijemai otpusta. Prikupljeni su i podaci o broju sudjelovanjana terapijskom vježbanju te rezultati podnošenjaopterećenja na ergometrijskom testiranju kod prijema iotpusta iz programa kardiovaskularne rehabilitacije.Rezultati: Bolesnici najmlađe dobne skupine (od 30 do50 godina) prosječno su započeli rehabilitaciju nakon69,5 dana, a najstariji bolesnici (>70) tek nakon 107dana od akutnog infarkta miokarda. Najčešći čimbenicirizika bili su displidemija (85,6 %) i vrijednost indeksatjelesne mase viša od 25 (85,2 %), Povišena anksioznostbila je registrirana kod 9,7 % a depresivnost kod 10.6%bolesnika prilikom prijema a, prilikom otpusta seanksioznost smanjila na 5,9%, a depresivnost na 7,8%.Bolesnici u dobi do 60 godina redovitije dolaze u odnosuna bolesnike starije dobne skupine (p=0,005). Analizarezultata ergometrijskog testiranja prema spolu utvrdilaje da žene postižu statistički manje opterećenje u METima u odnosu na muškarce u testiranju kod prijema iprilikom otpusta iz programa (p=0,000).Zaključak: Potrebno je educirati bolesnike o važnostipravovremenog i redovitog sudjelovanja u standardnomprogramu ambulantne kardiovaskularne rehabilitacijete o potrebi nastavka tjelesne aktivnosti i nakonrehabilitacije.
Zitieren
APA
Muminović, Ž. (2025). Ambulantna kardiovaskularna rehabilitacija nakon akutnog infarkta miokarda. Physiotherapia Croatica. https://doi.org/10.64542/pc.23.1.4
Vancouver
Muminović Ž. Ambulantna kardiovaskularna rehabilitacija nakon akutnog infarkta miokarda. Physiotherapia Croatica. 2025. doi:10.64542/pc.23.1.4
BibTeX
@article{Muminovi2025,
author = {Muminović, Žaklina},
title = {Ambulantna kardiovaskularna rehabilitacija nakon akutnog infarkta miokarda},
journal = {Physiotherapia Croatica},
year = {2025},
doi = {10.64542/pc.23.1.4}
}
EUVIMED