Podela vlasti i raspuštanje parlamenta - evropski noviteti
Revija za evropsko pravo · 2024
DOI: 10.56461/rep260124.04.s ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Revija za evropsko pravo, 2024. Verfasst von Miloš Stanić. Die Arbeit wurde bisher 1-mal zitiert (Crossref) und nennt 36 Literaturangaben. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY 4.0).
Abstract (Originalsprache)
Koncept podele vlasti, nastao na evropskom kontinentu, je klasičan u ustavnom pravu. Ipak, tokom vekova, predstavničke demokratije u Evropi su se menjale, pa samim tim i sadržina koncepta podele vlasti. Ovo posebno, imajući u vidu pojavu i razvoj političkih stranaka, opet pretežno u Evropi. S obzirom na to, u radu se prvo ukazuje na shvatanja o podeli vlasti, a zatim i na kritička razmišljanja povodom nje. Zatim, prikazuje se nužna pojava i razvoj političkih stranaka, te njihov uticaj na načelo podele vlasti. Na kraju, radi pravilnijeg shvatanja samog pojma, zaključuje se da je neophodno da se uvaži kako pravna, tako i politička dimenzija podele vlasti, te da se usvoji pojam pravno-politička podela vlasti. U tom smislu se navedena istraživanja primenjuju na institut raspuštanja parlamenta, te se konstatuje i njegovo menjanje na evropskom kontinentu. Naime, ovaj institut više ne služi konačnom rešavanju odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti, već konačnom rešavanju odnosa između pozicije i opozicije.
Zitieren
APA
Stanić, M. (2024). Podela vlasti i raspuštanje parlamenta - evropski noviteti. Revija za evropsko pravo. https://doi.org/10.56461/rep260124.04.s
Vancouver
Stanić M. Podela vlasti i raspuštanje parlamenta - evropski noviteti. Revija za evropsko pravo. 2024. doi:10.56461/rep260124.04.s
BibTeX
@article{Stani2024,
author = {Stanić, Miloš},
title = {Podela vlasti i raspuštanje parlamenta - evropski noviteti},
journal = {Revija za evropsko pravo},
year = {2024},
doi = {10.56461/rep260124.04.s}
}
EUVIMED