EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

Povezanost samopoštovanja nastavnika s procjenom školskog ozračja

Đurđica Hlapčić

Nastavnička revija · 2021

DOI: 10.52444/nr.2.2.3 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Nastavnička revija, 2021. Verfasst von Đurđica Hlapčić.

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Cilj istraživanja: Ispitati povezanost samopoštovanja nastavnika s njihovom procjenom školskog ozračja (školske klime). Ispitanici i metode: Ispitanici su bili nastavnici Srednje škole Čakovec i Medicinske škole Varaždin. Provedena je presječna studija koja je sveukupno obuhvatila 97 nastavnika. Korišten je anonimni anketni listić koji se sastojao od triju dijelova. Prvi dio ankete prikupljao je demografske podatke, drugi je dio primijenio Hrvatski upitnik školske klime za nastavnike, a treći dio Rosenbergovu skalu samopoštovanja koja sadrži deset tvrdnji o stavovima i osjećajima o samom sebi. Kategorijski podatci predstavljeni su apsolutnim i relativnim frekvencijama. Numerički su podatci opisani aritmetičkom sredinom i standardnom devijacijom u slučaju raspodjela koje slijede normalu, a u ostalim slučajevima medijanom i granicama interkvartilnog raspona. Razlike kategorijskih varijabli testirane su Hi-kvadrat testom, a po potrebi Fisherovim egzaktnim testom. Normalnost raspodjele numeričkih varijabli testirana je Shapiro-Wilkovim testom. Razlike normalno raspodijeljenih numeričkih varijabli između dviju nezavisnih skupina testirane su Studentovim t testom, a u slučaju odstupanja od normalne raspodjele Mann-Whitneyjevim U testom. Razlike normalno raspodijeljenih numeričkih varijabli između triju i više nezavisnih skupina testirane su analizom varijance (ANOVA), a u slučaju odstupanja od normalne raspodjele Kruskal-Wallisovim testom. Povezanost normalno raspodijeljenih numeričkih varijabli ocijenjena je Pearsonovim koeficijentom korelacije r, a u slučaju odstupanja od normalne raspodjele Spearmanovim koeficijentom korelacije (rho). Pouzdanost skala procijenila se koeficijentom unutarnje konzistentnosti (CronbachAlpha). Sve su P vrijednosti dvostrane. Razina značajnosti postavljena je na Alpha=0,05. Rezultati: Nastavnici s većim samopoštovanjem negativnije procjenjuju školsku klimu, dok oni s manjim samopoštovanjem procjenjuju pozitivnije. Zaključak: Nastavnici s više samopoštovanja imaju više kriterije, traže izazove, manji radni pritisak i inovativne metode rada.

Zitieren

APA

Hlapčić, Đ. (2021). Povezanost samopoštovanja nastavnika s procjenom školskog ozračja. Nastavnička revija. https://doi.org/10.52444/nr.2.2.3

Vancouver

Hlapčić Đ. Povezanost samopoštovanja nastavnika s procjenom školskog ozračja. Nastavnička revija. 2021. doi:10.52444/nr.2.2.3

BibTeX
@article{Hlapi2021,
  author = {Hlapčić, Đurđica},
  title = {Povezanost samopoštovanja nastavnika s procjenom školskog ozračja},
  journal = {Nastavnička revija},
  year = {2021},
  doi = {10.52444/nr.2.2.3}
}
Kostenlos starten →