Baranja u sjeni kaganata
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu · 2026 · 59 (1) · 93-138
DOI: 10.52064/vamz.59.1.5 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 2026. Verfasst von Anita Rapan Papeša und 1 weiteren Autor:innen.
Abstract (Originalsprache)
Dostupni podatci o avarskome razdoblju u Baranji zasad se uglavnom temelje na slučajnim nalazima koji su često izdvojeni iz izvornoga arheološkog konteksta ili nedovoljno dokumentirani prema suvremenim standardima arheološke prakse. Takva struktura podataka znatno otežava precizniju interpretaciju društvene organizacije, naseljenosti i svakodnevnoga života avarodobnih zajednica na ovome prostoru. Upravo je potreba za sustavnim sagledavanjem raspoloživih podataka potaknula izradu ovoga rada. Cilj rada bio je popisati sva poznata, ali i potencijalna nalazišta avarodobne provenijencije na području Baranje te analizom dostupnih rezultata zaštitnih istraživanja, sustavnih terenskih pregleda, arhivske građe i starije literature, kao i podataka iz zbirki hrvatskih muzeja i muzeja u susjednim zemljama, predstaviti cjelokupni korpus avarodobne materijalne baštine. Pri stvaranju ovoga rada posebna je pozornost posvećena kritičkoj reinterpretaciji starijih nalaza i podataka koji su u literaturi preuzimani nekritički, bez jasna uvida u izvornu dokumentaciju, bez okolnosti pronalaska ili valorizacije stupnja njihove pouzdanosti. Takav pristup omogućio je preispitivanje ranijih atribucija i uključivanje slabije poznatih ili dosad neobjavljenih nalaza u znanstveni diskurs. Rezultati analize prikupljenih podataka pokazuju da je prostor današnje Baranje bio naseljen već od ranoga razdoblja avarske prisutnosti u Panoniji. Prostorni raspored nalazišta slijedi prepoznatljive obrasce povezane s prirodnim i komunikacijskim obilježjima krajolika. Posebno se ističe povezanost avarodobnih nalazišta s trasama rimskih prometnica, koja upućuje na kontinuitet korištenja komunikacijskih pravaca te njihovu važnost u organizaciji prostora i oblikovanju mreže naselja i grobalja. Premda trenutno stanje istraženosti, obilježeno velikim brojem slučajnih nalaza i zasad neobjavljenim rezultatima novijih istraživanja, još uvijek ograničava mogućnost donošenja detaljnih interpretacija, rezultati ovoga rada pružaju cjelovitiji uvid u rasprostranjenost i karakter avarodobne materijalne baštine u Baranji. Rad donosi prvu kritičku sintezu avarodobnih nalaza i nalazišta s područja Baranje te revidira dosadašnje spoznaje o njihovoj distribuciji i kontekstu, čime se taj prostor jasnije pozicionira unutar širega panonskog prostora avarskoga razdoblja, otvarajući nove mogućnosti za komparativna regionalna istraživanja.
Zitieren
APA
Papeša, A. R., & Dugonjić, A. (2026). Baranja u sjeni kaganata. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 59(1), 93-138. https://doi.org/10.52064/vamz.59.1.5
Vancouver
Papeša AR, Dugonjić A. Baranja u sjeni kaganata. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 2026;59(1):93-138. doi:10.52064/vamz.59.1.5
BibTeX
@article{Papea2026,
author = {Papeša, Anita Rapan and Dugonjić, Anita},
title = {Baranja u sjeni kaganata},
journal = {Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu},
year = {2026},
volume = {59},
number = {1},
pages = {93--138},
doi = {10.52064/vamz.59.1.5}
}
EUVIMED