ŠKOLA KAO VASPITNA SREDINA IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA
ГОДИШЊАК ЗА ПЕДАГОГИЈУ · 06.03.2026 · 10 (2) · 61-81
DOI: 10.46630/gped.2.2025.5 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift ГОДИШЊАК ЗА ПЕДАГОГИЈУ, erschienen am 06.03.2026. Verfasst von Tatjana Milosavljević Đukić.
Abstract (Originalsprache)
Cilj istraživanja je da se sagleda škola kao vaspitna sredina iz perspektive nastavnika i stručnih saradnika, kroz procenu pojedinih indikatora vaspitne uloge škole. Uzorak je obuhvatio ukupno 282 ispitanika (247 nastavnika i 35 stručna saradnika) osnovnih škola Republike Srbije. Primenom Upitnika za procenu škole kao vaspitne sredine, uz analizu deskriptivne statistike, t-testa, jednofaktorske ANOVA i Pirsonove korelacije (p ≤ 0,05), potvrđena je glavna hipoteza, da nastavnici i stručni saradnici školu u celini vrednuju kao značajnu vaspitnu sredinu, uz statistički značajne razlike i povezanosti u vrednovanju pojedinih indikatora u odnosu na profesionalnu ulogu i sociodemografske karakteristike ispitanika. Nastavnici iskazuju izraženije procene škole kao vaspitne sredine i ulogu odeljenjskog starešine, dok stručni saradnici povoljnije vrednuju uslove za vaspitni rad, naročito stručno usavršavanje nastavnika i saradnju škole sa društvenom sredinom; u vaspitno usmerenom planiranju nastavnici više ističu usklađenost planiranja sa ciljevima vaspitanja, definisanje vaspitnih zadataka časa i planiranje aktivnosti učenika. Unutar nastavničkog profila, nastavnici predmetne nastave najpovoljnije procenjuju školu kao vaspitnu sredinu, dok nastavnici razredne nastave naglašenije ističu usklađenost planiranja; prema sredini u kojoj se škola nalazi, najviše procene iskazuju ispitanici iz škola prigradskih, a najniže ispitanici iz škola gradskih sredina. Pol ispitanika diferencira manji broj indikatora pri čemu ispitanici muškog pola izraženije vrednuju školu kao vaspitnu sredinu i ulogu odeljenjskog starešine, dok ispitanici ženskog pola više vrednuju stručno usavršavanje i saradnju sa stručnim saradnicima. Sa porastom dužine radnog staža ispitanika snižavaju se procene stručnog usavršavanja i saradnje škole sa društvenom sredinom, dok se istovremeno u većoj meri vrednuju saradnja nastavnika sa porodicom i značaj vannastavnih aktivnosti. Nalazi ukazuju da unapređivanje vaspitne uloge škole zahteva istovremeno jačanje institucionalnih uslova i profesionalne podrške, kao i osnaživanje neposredne vaspitne prakse i koordinaciju aktera u planiranju i evaluaciji vaspitnog rada.
Zitieren
APA
Đukić, T. M. (2026). ŠKOLA KAO VASPITNA SREDINA IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA. ГОДИШЊАК ЗА ПЕДАГОГИЈУ, 10(2), 61-81. https://doi.org/10.46630/gped.2.2025.5
Vancouver
Đukić TM. ŠKOLA KAO VASPITNA SREDINA IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA. ГОДИШЊАК ЗА ПЕДАГОГИЈУ. 2026;10(2):61-81. doi:10.46630/gped.2.2025.5
BibTeX
@article{uki2026,
author = {Đukić, Tatjana Milosavljević},
title = {ŠKOLA KAO VASPITNA SREDINA IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA},
journal = {ГОДИШЊАК ЗА ПЕДАГОГИЈУ},
year = {2026},
volume = {10},
number = {2},
pages = {61--81},
doi = {10.46630/gped.2.2025.5}
}
EUVIMED