Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu · 2020
DOI: 10.33254/piaz.37.2 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, 2020. Verfasst von Šime Vrkić und 1 weiteren Autor:innen.
Abstract (Originalsprache)
U radu se objavljuju prapovijesni gradinski lokaliteti smješteni uz donji tok rijeke Zrmanje. Lokaliteti su detektirani analizom zračnih i satelitskih snimaka, topografskih karata i arhivskoga kartografskog gradiva te potvrđeni i dokumentirani metodom terenskoga pregleda i zračnim snimanjem. Većina lokaliteta pripada gradinskim lokalitetima manjih površina koji su izgrađenim na pogodnim položajima na kanjonu rijeke Zrmanje i pojasu od 2,5 km oko rijeke. Prapovijesna suhozidna arhitektura pokazuje uniformne karakteristike. Mogu se izdvojiti grupe jednakih svojstava kao što je dominantna zastupljenost struktura linearnoga tlocrta te dominacija lokaliteta manje površine. Većina lokaliteta ne sadrži kulturni sloj. Prema površini se ističu Velika gradina i Bojnik u Kruševu koje spadaju u gradinske lokalitete velike površine, a Berberova gradina u Bilišanima kao lokalitet s najbogatijim arheološkim slojem. Gradina u Muškovcima je najmonumentalniji primjer suhozidne arhitekture koja se ističe kao važna prapovijesna utvrda.
Zitieren
APA
Vrkić, Š., & Ocelić, N. K. (2020). Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu. https://doi.org/10.33254/piaz.37.2
Vancouver
Vrkić Š, Ocelić NK. Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu. 2020. doi:10.33254/piaz.37.2
BibTeX
@article{Vrki2020,
author = {Vrkić, Šime and Ocelić, Neda Kulenović},
title = {Prilog poznavanju prapovijesnih gradina na donjem toku rijeke Zrmanje},
journal = {Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu},
year = {2020},
doi = {10.33254/piaz.37.2}
}
EUVIMED