Svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj – analiza stanja i perspektive
Krmiva · 12.01.2026 · 67 (2) · 99-109
DOI: 10.33128/k.67.2.3 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Krmiva, online erschienen am 12.01.2026. Verfasst von Danijela Samac und 5 weiteren Autor:innen.
Abstract (Originalsprache)
Svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj doživjela je zadnjih desetljeća značajne promjene kako u proizvodnome i organizacijskom smislu, tako i u provedbi uzgojno-selekcijskih postupaka. Činjenica je da se obujam proizvodnje i ukupan broj svinja značajno smanjio, a razlozi navedenoga stanja leže u posljedicama ratnoga stanja, neadekvatnoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja, izloženosti globalnim tržišnim i biosigurnosnim rizicima te u nedostatku jasne vizije nositelja agrarne politike u strateškome pozicioniranju svinjogojstva kao jedne od najznačajnijih poljoprivrednih grana u nas. Značajni doprinos razvoju svinjogojstva ima provedba uzgojno-selekcijskih postupaka. Temelji nacionalnoga uzgojnog programa u svinjogojstvu postavljeni su sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća, a uz manje izmjene i dopune te promjenu načina genetskoga vrjednovanja životinja primjenjuje se i danas. U posljednjih 20 godina svinje se u nacionalnome uzgojnom programu vrjednuju BLUP-om ili metodom najboljega linearnog nepristranog predviđanja koja je zamijenila dotad korištene selekcijske indekse. Uslijed primjene genetske evaluacije BLUP-om došlo je i do značajnih promjena u strukturi populacije i genetskome sastavu svinja. Tijekom protekloga razdoblja došlo je i do značajnijega povećanja uzgoja autohtonih pasmina svinja, turopoljske svinje, crne slavonske svinje te banijske šare svinje, a sve više se uzgaja i tradicionalna pasmina mangulica. Opstanak ovih pasmina temelji se na programima uzgoja i genetske revitalizacije, a uzgajivačima se dodjeljuju financijske potpore kako bi se potaknula reprodukcija ovih pasmina i spriječio njihov nestanak. Općenito se može reći da svinjogojstvo u Hrvatskoj ima perspektivu te da se trenutačno stanje može popraviti ako se definiraju jasne strateške odrednice i hrvatsko svinjogojstvo transformira u smjeru održivih proizvodnih sustava koji će se temeljiti na standardizaciji i visokoj finalizaciji svinjetine, prije svega brojnim zaštićenim i tradicionalnim proizvodima te gastronomskim kanalima turističkog sektora.
Zitieren
APA
Samac, D., Luković, Z., Gvozdanović, K., Škorput, D., Galović, D., & Margeta, V. (2026). Svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj – analiza stanja i perspektive. Krmiva, 67(2), 99-109. https://doi.org/10.33128/k.67.2.3
Vancouver
Samac D, Luković Z, Gvozdanović K, Škorput D, Galović D, Margeta V. Svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj – analiza stanja i perspektive. Krmiva. 2026;67(2):99-109. doi:10.33128/k.67.2.3
BibTeX
@article{Samac2026,
author = {Samac, Danijela and Luković, Zoran and Gvozdanović, Kristina and Škorput, Dubravko and Galović, Dalida and Margeta, Vladimir},
title = {Svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj – analiza stanja i perspektive},
journal = {Krmiva},
year = {2026},
volume = {67},
number = {2},
pages = {99--109},
doi = {10.33128/k.67.2.3}
}
EUVIMED