Devet lovranskih oporuka iz druge polovice 18. stoljeća: povijesna i jezična analiza
Histria : the Istrian Historical Society review · 2013
DOI: 10.32728/h2013.03 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Histria : the Istrian Historical Society review, 2013. Verfasst von Igor Eterović und 1 weiteren Autor:innen.
Abstract (Originalsprache)
U fondu Javni bilježnici Rijeke i okolice pohranjenu u Državnome arhivu u Rijeci čuva se i vrijedna zbirka lovranskih oporuka iz 18. stoljeća, od kojih je najveći broj pisan talijanskim jezikom, a u potpunosti hrvatskim jezikom pisano ih je samo devet. Osam ih potpisuje notar Anton Tomičić, a najmlađu Bartol Negovetić. Faksimil, prijepis i transkripcija tih oporuka već su objavljeni, no zbog ograničena su prostora bile opisane samo njihove vanjske karakteristike, pa se u ovome radu koncentriramo na analizu njihovih unutarnjih karakteristika: strukturu, sadržaj i jezik. Pritom je naš osnovni cilj iskoristiti bogatu građu s povijesnoga i filološkoga aspekta. Na početku rada dan je povijesni kontekst nastanka oporuka te kratak pregled njihove specifičnosti kao povijesnih izvora. Činjenica da je u Lovranu mjesto javne vjere u 18. stoljeću uz lokalni kaptol bila i notarska kancelarija govori u prilog tezi da je Lovran u to vrijeme predstavljao snažno administrativno središte. U radu se potom predstavlja grafija obojice notara te temeljne jezične značajke. Obojica notara pišu hrvatskom nenormiranom dopreporodnom latinicom po talijanskome uzoru, no Tomičićevo je bilježenje dosljednije i ujednačenije, dok su u Negovetićevoj oporuci brojniji dvoznačni grafemi i višestruka rješenja, što upućuje na mnogo veće Tomičićevo notarsko iskustvo. Utvrđene fonološke i morfološke značajke pokazuju da je u osnovi jezika oporuka čakavski ekavski dijalekt. Postupno se analizira struktura oporuka prema njihovim temeljnim dijelovima (protokol, korpus, eshatokol) te se zaključuje o uzusu njihova sastavljanja u lovranskom notarijatu, navode se neke specifične formule koje se u njima pojavljuju te daju prilozi za upotpunjenje slike o nekim običajima iz lovranske pravnopovijesne prakse. U analizi sadržaja posebna se pozornost usmjerava na vrstu oporuka, način nasljeđivanja, osobe prisutne pri njihovu sastavljanju te zasvjedočene ostavinske odredbe. Krajnji su zaključci doneseni u obliku razmatranja značenja ovih izvora za razumijevanje lovranske svakodnevice s kraja 18. stoljeća. Osim pravno‑administrativnih uzusa, posebno su izdvojeni položaj žene, obiteljski odnosi i pobožnost. Time se dokazuje upravo neophodna potreba korištenja ovih dragocjenih povijesnih izvora za sastavljanje mozaika mikropovijesti Lovrana i Lovranštine.
Zitieren
APA
Eterović, I., & Eterović, I. (2013). Devet lovranskih oporuka iz druge polovice 18. stoljeća: povijesna i jezična analiza. Histria : the Istrian Historical Society review. https://doi.org/10.32728/h2013.03
Vancouver
Eterović I, Eterović I. Devet lovranskih oporuka iz druge polovice 18. stoljeća: povijesna i jezična analiza. Histria : the Istrian Historical Society review. 2013. doi:10.32728/h2013.03
BibTeX
@article{Eterovi2013,
author = {Eterović, Igor and Eterović, Ivana},
title = {Devet lovranskih oporuka iz druge polovice 18. stoljeća: povijesna i jezična analiza},
journal = {Histria : the Istrian Historical Society review},
year = {2013},
doi = {10.32728/h2013.03}
}
EUVIMED