Samostani klarisa u hrvatskome srednjovjekovlju
Obnovljeni život · 2016
DOI: 10.31337/oz.71.1.8 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Obnovljeni život, 2016. Verfasst von Željko Tolić. Die Arbeit wurde bisher 2-mal zitiert (Crossref).
Abstract (Originalsprache)
U Godini posvećenoga života (30. 11. 2014. — 2. 2. 2016.), ovaj rad obrađuje duhovno–povijesnu karizmu koja se nije zaustavila na svome izvoru, nego se prelila daleko preko granica svoga nastanka. Riječ je o karizmi sv. Klare Asiške, »duhovne plemkinje«, čija je pojava i svetost života nadahnjivala i danas nadahnjuje brojne sljedbenice i štovatelje diljem svijeta, jednako kao i u našim krajevima. Upravo iz tih razloga napisan je i ovaj članak, podijeljen u dva glavna dijela s odnosnim podnaslovima. U prvome dijelu, kao uvod u glavni dio rada, autor iznosi kratki životopis sv. Klare Asiške i duhovno–zakonodavni hod Reda »siromašnih gospođa« do konačnoga odobrenja Klarina Pravila. Nakon toga prelazi na drugi naslov, u kojem obrađuje samostane klarisa u našim krajevima tijekom srednjega vijeka, gdje se u podnaslovima govori o deset srednjovjekovnih samostana klarisa preko kojih se Klarina karizma prelila i na naše prostore: samostan sv. Nikole u Zadru, sv. Marcele u Ninu, sv. Elizabete u Skradinu, sv. Klare i sv. Petra u Dubrovniku, sv. Klare u Splitu; tri samostana u Kotoru: sv. Križa, sv. Klare i sv. Marije od Anđela i, na kraju, samostan sv. Spasa u Šibeniku.
Zitieren
APA
Tolić, Ž. (2016). Samostani klarisa u hrvatskome srednjovjekovlju. Obnovljeni život. https://doi.org/10.31337/oz.71.1.8
Vancouver
Tolić Ž. Samostani klarisa u hrvatskome srednjovjekovlju. Obnovljeni život. 2016. doi:10.31337/oz.71.1.8
BibTeX
@article{Toli2016,
author = {Tolić, Željko},
title = {Samostani klarisa u hrvatskome srednjovjekovlju},
journal = {Obnovljeni život},
year = {2016},
doi = {10.31337/oz.71.1.8}
}
EUVIMED