EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

Uloga vremensko-organizacijskih aspekata habilitacije u razvoju receptivnog jezika djece s umjetnom pužnicom

Luka Bonetti, Ivana Šimić, Iva Hrastinski

Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja · 29.06.2026 · 62 (1) · 22-44

DOI: 10.31299/hrri.62.1.2 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, online erschienen am 29.06.2026. Verfasst von Luka Bonetti und 2 weiteren Autor:innen.

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Rani razvoj jezika djece s umjetnom pužnicom snažno je između ostalog povezan s audiološkim čimbenicima, osobito dobi implantacije i postignutom čujnošću. U sustavima u kojima su ti audiološki preduvjeti visoko standardizirani, manje je poznato u kojoj mjeri organizacija i vremenski raspored habilitacije dodatno doprinose varijabilnosti jezičnih ishoda. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost obilježja organizacije habilitacije i obiteljskih resursa s razinom receptivnog jezika djece s umjetnom pužnicom, uz kontrolu konteksta u kojem su audiološki uvjeti u najvećoj mjeri osigurani. U istraživanju je sudjelovalo 35 djece s umjetnom pužnicom u dobi od 6,0 do 15,9 godina, implantirane prije četvrte godine života, bez dodatnih razvojnih teškoća. Receptivni jezik procijenjen je Peabody slikovnim testom rječnika (PPVT-III-HR) i Testom razumijevanja gramatike (TROG-2:HR). Kao prediktori analizirani su intenzitet rane i kasne habilitacije, obrazovanje roditelja, primanja kućanstva, veličina kućanstva, uni- ili bilateralno slušanje te prisutnost timskog rada. Primijenjene su Spearmanove korelacije, robusna linearna regresija i kvantilna regresija. Rezultati su pokazali da je intenzitet rane habilitacije, kao i izvedeni indeks vremenskog rasporeda habilitacije (razlika između rane i kasne habilitacije), pozitivno povezan s razinom receptivnog jezika. U multivarijatnim modelima indeks vremenskog rasporeda habilitacije pokazao se kao jedini statistički značajan prediktor, dok kasnije povećanje intenziteta habilitacije nije imalo kompenzacijski učinak. Obiteljski resursi i organizacijski čimbenici nisu pokazali neovisnu povezanost s ishodom. Dobiveni nalazi upućuju na ključnu važnost ranog i intenzivnog ulaganja u habilitaciju te podržavaju modele rane intervencije usmjerene na optimalan vremenski raspored habilitacije, s ciljem dugoročnog unapređenja jezičnih ishoda djece s umjetnom pužnicom.

Zitieren

APA

Bonetti, L., Šimić, I., & Hrastinski, I. (2026). Uloga vremensko-organizacijskih aspekata habilitacije u razvoju receptivnog jezika djece s umjetnom pužnicom. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 62(1), 22-44. https://doi.org/10.31299/hrri.62.1.2

Vancouver

Bonetti L, Šimić I, Hrastinski I. Uloga vremensko-organizacijskih aspekata habilitacije u razvoju receptivnog jezika djece s umjetnom pužnicom. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 2026;62(1):22-44. doi:10.31299/hrri.62.1.2

BibTeX
@article{Bonetti2026,
  author = {Bonetti, Luka and Šimić, Ivana and Hrastinski, Iva},
  title = {Uloga vremensko-organizacijskih aspekata habilitacije u razvoju receptivnog jezika djece s umjetnom pužnicom},
  journal = {Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja},
  year = {2026},
  volume = {62},
  number = {1},
  pages = {22--44},
  doi = {10.31299/hrri.62.1.2}
}
Kostenlos starten →