Kako bi Analiza trebala spasiti Hrvatsku
Hrvatska i komparativna javna uprava · 12.11.2022 · 22 (3) · 495-520
DOI: 10.31297/hkju.22.3.2 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Hrvatska i komparativna javna uprava, online erschienen am 12.11.2022. Verfasst von Marko Kovačić. Die Arbeit wurde bisher 1-mal zitiert (Crossref).
Abstract (Originalsprache)
Ideja je ovog članka doprinijeti literaturi javnih politika empirijskom analizom stvaranja politika utemeljenog na dokazima (SPUD). Fokusirajući se na analizu elemenata SPUD-a u 11 hrvatskih javnih politika, članak ima za cilj odgovoriti na vrlo jednostavno, no dosad neistraženo pitanje – što je SPUD u Hrvatskoj? Koristeći se kvalitativnom analizom sadržaja i ekstrapoliravši 13 potkategorija SPUDa, tekst dekonstruira elemente tog pristupa u hrvatskom kontekstu te zaključuje da je, iako numerički prevalentan, SPUD u hrvatskim javnopolitičkim strategijama više deklaratorno nego sadržajno razrađeno načelo stvaranja javnih politika. Premda provedena analiza nije sveobuhvatna, ona zasigurno upućuje na neke od tendencija stvaranja hrvatskih javnih politika te kao takva može služiti kao smjernica akterima u budućim procesima te vrste. S obzirom na činjenicu da je tema stvaranja politika utemeljenog na dokazima sveprisutna u javnopolitičkim raspravama, no u isto vrijeme nedovoljno analizirana, ovaj tekst doprinosi boljem razumijevanju ne samo SPUD-a već i stvaranju javnih politika.
Zitieren
APA
Kovačić, M. (2022). Kako bi Analiza trebala spasiti Hrvatsku. Hrvatska i komparativna javna uprava, 22(3), 495-520. https://doi.org/10.31297/hkju.22.3.2
Vancouver
Kovačić M. Kako bi Analiza trebala spasiti Hrvatsku. Hrvatska i komparativna javna uprava. 2022;22(3):495-520. doi:10.31297/hkju.22.3.2
BibTeX
@article{Kovai2022,
author = {Kovačić, Marko},
title = {Kako bi Analiza trebala spasiti Hrvatsku},
journal = {Hrvatska i komparativna javna uprava},
year = {2022},
volume = {22},
number = {3},
pages = {495--520},
doi = {10.31297/hkju.22.3.2}
}
EUVIMED