Svijest na razmeđi biomedicinskog i društveno-humanističkog promišljanja
Nova prisutnost · 2016
DOI: 10.31192/np.14.3.1 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Nova prisutnost, 2016. Verfasst von Amir Muzur.
Abstract (Originalsprache)
Poput "svjetla" ili "vatre", svijest je, kao termin, toliko neprecizan, zbunjujući i potencijalno višeznačan da, logično, ne pokazuje napretka u priskrbljivanju zadovoljavajuće neurofiziološke potke doli pridodavanja novih teorija i njihovih zagovornika. Čak ni u pragmatičnom kliničkoneurološkom smislu, nisu razjašnjeni ni kvalitativni ni kvantitativni limiti svijesti. S druge strane, u diskursu unutar društvenog i humanističkog područja, svijest ne prestaje "služiti svrsi", tj. biti propitivana kao osnova morala, planiranja, kreiranja novih ili nepostojećih sadržaja, mogućnosti komunikacije s drugima, namjere, razlučivanja istine od obmane, samosvijesti, sintetičkog promišljanja i zaključivanja, odabira kao katalizatora slobode, odgovornosti i kontrole, pažnje, pamćenja kao premošćivanja vremena, nijansiranog ponašanja kao odgovora na vanjske čimbenike i dr. Ovaj se prilog, dakle, može smatrati "pohvalom svijesti" kao umjetnom, dogovornom "slučajnom" konstruktu koji je, upravo svojom nepreciznošću, dao i daje značajan prinos sazrijevanju čovjeka kao intelektualnog bića.
Zitieren
APA
Muzur, A. (2016). Svijest na razmeđi biomedicinskog i društveno-humanističkog promišljanja. Nova prisutnost. https://doi.org/10.31192/np.14.3.1
Vancouver
Muzur A. Svijest na razmeđi biomedicinskog i društveno-humanističkog promišljanja. Nova prisutnost. 2016. doi:10.31192/np.14.3.1
BibTeX
@article{Muzur2016,
author = {Muzur, Amir},
title = {Svijest na razmeđi biomedicinskog i društveno-humanističkog promišljanja},
journal = {Nova prisutnost},
year = {2016},
doi = {10.31192/np.14.3.1}
}
EUVIMED