EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

Pitanje rodnog (dis)pariteta u prijevodima francuskih i frankofonskih autora u Hrvatskoj od 1991. do 2020.

Vanda Mikšić

Anafora · 2023

DOI: 10.29162/anafora.v10i2.4 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Anafora, 2023. Verfasst von Vanda Mikšić.

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

U radu se analizira zastupljenost autorica francuskog jezičnog izričaja u hrvatskim prijevodima objavljenim u formatu knjige između 1991. i 2020. godine. Kvantitativna analiza provodi se na temelju relacijske baze podataka bibliografskih jedinica izrađene u sklopu institucionalnog projekta Sveučilišta u Zadru Sociološki i traduktološki aspekti recepcije francuske i frankofonskih književnosti u Hrvatskoj nakon 1991. godine (IP.01.2021.15). Polazeći od činjenice da je književno prevođenje kulturna i komunikativna, dakle jezična i društvena, povijesna, ali i politička praksa (Toury, 249), te teorijski se oslanjajući na traduktologiju, književnu teoriju, sociologiju (prevođenja, književnosti, roda) i feminističke teorije, cilj mi je odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: koji je omjer zastupljenosti autorica i autora francuske i frankofonskih književnosti u prijevodima koji su u spomenutom tridesetogodišnjem periodu objavljeni u Hrvatskoj (ukupno i po desetljećima), je li se taj omjer promijenio u odnosu na prethodno istraživano razdoblje od 1945. do 1985. (Dragojević i Cacan), te kako taj omjer korespondira: a) sa situacijom zastupljenosti i vidljivosti francuskih i frankofonskih autorica u Francuskoj, gdje je izvorno objavljena glavnina prevedenih djela, b) sa situacijom francuskih i frankofonskih autorica prevedenih u SAD-u (dakle, posve različitom tržištu knjige) između 1990. i 2003. (Sapiro), te c) sa situacijom talijanskih autorica prevedenih u Hrvatskoj između 1991. i 2020. (Mikšić i Huber) jer talijanska je književnost još jedna romanska književnost koja u hrvatskom književnom polju već stoljećima zauzima važno mjesto. Iz dobivenih podataka i analiza zaključno ću formulirati odgovore na pitanja jesu li francuske i frankofonske autorice dovoljno prepoznate i priznate u hrvatskoj kulturi kao predstavnice jedne od dominantnih svjetskih književnosti te postoji li u hrvatskom književnom polju pozitivan egalitarizacijski trend koji se opaža u svjetskom književnom polju.

Zitieren

APA

Mikšić, V. (2023). Pitanje rodnog (dis)pariteta u prijevodima francuskih i frankofonskih autora u Hrvatskoj od 1991. do 2020. Anafora. https://doi.org/10.29162/anafora.v10i2.4

Vancouver

Mikšić V. Pitanje rodnog (dis)pariteta u prijevodima francuskih i frankofonskih autora u Hrvatskoj od 1991. do 2020. Anafora. 2023. doi:10.29162/anafora.v10i2.4

BibTeX
@article{Miki2023,
  author = {Mikšić, Vanda},
  title = {Pitanje rodnog (dis)pariteta u prijevodima francuskih i frankofonskih autora u Hrvatskoj od 1991. do 2020},
  journal = {Anafora},
  year = {2023},
  doi = {10.29162/anafora.v10i2.4}
}
Kostenlos starten →