Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift JAHR, 2020. Verfasst von Željko Kaluđerović.
Abstract (Originalsprache)
Biotehnologija, genetički inženjering, transgeni ili genetički modificirani organizmi (GMO) izazivaju brojne kontroverze širom zemljine kugle u posljednjih dvadesetak godina. Znanstvene studije o produkciji i upotrebi GMO-a, premda nemaju jednoznačan aksiološki predznak niti nude simplificirane odgovore na iskazane dileme, pokazuju da GM hrana donosi mogući rizik po ljudsko zdravlje, štetan utjecaj na okruženje i generalno pogoršanje kvalitete poljoprivrednih kultura. Ovome treba dodati i klasična bioetička pitanja u vezi s potencijalno nenadoknadivom štetom koju sadašnjoj, ali i budućim generacijama, može donijeti na ovakav način izmijenjeno biološko nasljeđe. Implementacija ove, kako je njeni pobornici nazivaju, najbrže usvojene biljne tehnologije u modernoj historiji čovječanstva, ugrožava, sa socijalne strane gledano, tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju i produbljuje i onako veliku društvenu nejednakosti između bogatih i siromašnih farmera. Evidentne su, također, intervencije velikih država i biotehnoloških kompanija prilikom donošenja ili korigiranja odgovarajućih zakona i uredbi o GMO-u, koje, iako deklarativno naglašavaju opće potrebe i zajedničku dobrobit, ustvari (ne)vješto prikrivaju vlastite partikularne interese. Analize mnogih znanstvenika i bioetičara, konačno, pokazuju da teza da će „genska revolucija” riješiti problem gladi u svijetu jednostavno nije dokazana u protekla dva desetljeća.
Zitieren
APA
Kaluđerović, Ž. (2020). Genetički modificirane biljke – bioetički pristup. JAHR. https://doi.org/10.21860/j.10.2.7
Vancouver
Kaluđerović Ž. Genetički modificirane biljke – bioetički pristup. JAHR. 2020. doi:10.21860/j.10.2.7
BibTeX
@article{Kaluerovi2020,
author = {Kaluđerović, Željko},
title = {Genetički modificirane biljke – bioetički pristup},
journal = {JAHR},
year = {2020},
doi = {10.21860/j.10.2.7}
}
EUVIMED