EUVIMEDEUVIMED entdecken
Crossref

Empatija i kolektivna dobrobit

Aleksandar Fatić, Aleksandra Bulatović, Simona Žikić

Filozofska istraživanja · 05.12.2024 · 44 (3) · 547-560

DOI: 10.21464/fi44308 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Filozofska istraživanja, online erschienen am 03.04.2025. Verfasst von Aleksandar Fatić und 2 weiteren Autor:innen. Die Arbeit wurde bisher 2-mal zitiert (Crossref).

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Tekst se bavi fenomenologijom empatije kao specifičnog stava, ali i empatije kao etičkog principa. U tekstu se radi razlika između dvaju ključnih razumijevanja empatije u novijoj povijesti filozofije: (1) onog koje empatiju doživljava kao neku vrstu »fuzije« ili povezivanja emocija promatrača i emocija onoga s kojim se suosjeća, koja se prije svega izvodi iz tradicije škotskog prosvjetiteljstva, a posebno Davida Humea; i (2) onog koje empatiju shvaća kao sposobnost za suosjećanje s drugim, pri čemu se zadržava jasna svijest o tome da primarni osjećaji drugog s kojim se suosjeća nisu naši osjećaji. Ovo je drugo razumijevanje empatije značajno razvijeno u novijoj filozofskoj povijesti od strane Maxa Schelera, a eksperimentalno ga je potkrijepio Martin Hoffman u svojim istraživanjima uloge empatije u moralnom razvoju. Autori argumentiraju da drugo navedeno razumijevanje empatije predstavlja empatiju kao relacijsku emociju, odnosno emociju koja se odnosi na supstantivne emocije drugog te rade razliku između relacijskih emocija (emocija u vezi s emocijama drugih) i meta-emocija (emocija koje osjećamo u vezi s vlastitim drugim emocijama). Oni dalje zaključuju da su relacijske emocije osnova za sentimentalističku etiku koja je sposobna podržati princip moralne obaveze ili dužnosti. U tekstu se dalje pokazuje zašto je pojam organske zajednice, zasnovan na uzoru funkcionalne grupe čiji odnosi ne moraju biti posredovani institucionalnim procesima, sâm po sebi povoljan kontekst za unapređivanje mentalne dobrobiti, te uspostavljanje mehanizama otpornosti koji karakteriziraju samu konceptualizaciju mentalnog zdravlja. Autori smatraju da empatija upravo doprinosi individualnoj i kolektivnoj otpornosti tako što ne negira individualnu ranjivost, nego je transformira u predispozicije za liderstvo koje je zasnovano na emocionalnosti i na percepciji, čak i institucija i korporativnih struktura, kao »malih društava« u kojima ključnu ulogu igraju iste vrste socijalnog kapitala kao u organskim zajednicama, prije svega moralne emocije poput povjerenja, empatije i solidarnosti.

Zitieren

APA

Fatić, A., Bulatović, A., & Žikić, S. (2024). Empatija i kolektivna dobrobit. Filozofska istraživanja, 44(3), 547-560. https://doi.org/10.21464/fi44308

Vancouver

Fatić A, Bulatović A, Žikić S. Empatija i kolektivna dobrobit. Filozofska istraživanja. 2024;44(3):547-560. doi:10.21464/fi44308

BibTeX
@article{Fati2024,
  author = {Fatić, Aleksandar and Bulatović, Aleksandra and Žikić, Simona},
  title = {Empatija i kolektivna dobrobit},
  journal = {Filozofska istraživanja},
  year = {2024},
  volume = {44},
  number = {3},
  pages = {547--560},
  doi = {10.21464/fi44308}
}
Kostenlos starten →