Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Političke perspektive, 2020. Verfasst von Bojan Todosijević und 1 weiteren Autor:innen.
Abstract (Originalsprache)
u literaturi je sve prisutnije shvatanje da se populizam može tumačiti kao ide- ologija koja ima specifičnu, iako ’tanku’, sadržinu. Smatra se da to važi ne samo za političke partije i pokrete, nego i da karakteriše stavove onih koji pružaju po- dršku populističkim partijama i ličnostima. Komparativna studija izbornih si- stema (CSeS, www.cses.org) je u svoj 5. modul uključila operacionalizaciju po- pulističke ideologije kao kombinaciju tri osnovne orijentacije: negativnog stava prema manjinama i imigrantima, negativnog stava prema političkim elitama, i isključive koncepcije nacionalnog identiteta. u ovom radu analiziramo u kojoj meri takva koncepcija populističke ideologije ima empirijsku podršku na osno- vu podataka iz Srbije. Podaci su prikupljeni nakon predsedničkih izbora 2017. godine, metodom on-line anketiranja. testirana je strukturna hipoteza o među- sobnoj povezanosti teorijskih komponenti populističke ideologije. nakon toga je analizirana povezanost dimenzija komponenti populističke ideologije sa par- tijskim preferencijama. rezultati su pokazali da navedene tri komponente ne konvergiraju ka jednoj opštijoj dimenziji populističke ideologije. Zaključeno je da skala anti-elitizma, u kontekstu Srbije, jeste indikator stava prema partijama na vlasti, a ne samo populističke antipatije prema političkoj eliti.
Zitieren
APA
Todosijević, B., & Hristić, L. (2020). Struktura populističke ideologije. Političke perspektive. https://doi.org/10.20901/pp.10.1.01
Vancouver
Todosijević B, Hristić L. Struktura populističke ideologije. Političke perspektive. 2020. doi:10.20901/pp.10.1.01
BibTeX
@article{Todosijevi2020,
author = {Todosijević, Bojan and Hristić, Ljubomir},
title = {Struktura populističke ideologije},
journal = {Političke perspektive},
year = {2020},
doi = {10.20901/pp.10.1.01}
}
EUVIMED