Razvoj ekološke svijesti u visokoškolskoj nastavi – od spoznaje do aktivnog djelovanja
Socijalna ekologija · 2025 · 34 (3) · 171-198
DOI: 10.17234/socekol.34.3.1 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Socijalna ekologija, 2026. Verfasst von Renata Jukić und 2 weiteren Autor:innen.
Abstract (Originalsprache)
U širem smislu, ekologija je interdisciplinarna znanost koja proučava uvjete opstanka živih bića, ali i međuodnose između tih bića i njihove okoline. Iako je ekologija svoje znanstveno utemeljenje započela kao disciplina koja proučava odnose između organizama i njihovog okoliša, s vremenom je evoluirala u širi svjetonazor koji obuhvaća vrijednosti, etičke principe i filozofske poglede te se danas istovremeno razvija interdisciplinarno, kao prirodna znanost koja duboko zadire i u društveno-humanističko područje. Ekološka svijest je višedimenzionalni konstrukt koji je opisan različitim modelima (Maloneyova i Wordova skala, Weigelova i Weigelova skala, Braunov model, Billigov model). Teško ih je uspoređivati, no možemo uočiti i izolirati tri varijable koje se pojavljuju u njima: znanje o ekologiji, stavovi i vrijednosti te potencijalna i trenutna aktivnost. Održivi razvoj sastoji se od tri glavne sastavnice koje zajedno čine okvir za održiv, uravnotežen napredak društva: ekološke, ekonomske i društvene sastavnice, a jedna od zadaća pedagogije održivog razvoja na visokoškolskoj razini je i razvoj ekološke svijesti. Glavno istraživačko pitanje u radu glasi jesmo li kolegijem Pedagogija održivog razvoja na Filozofskom fakultetu u Osijeku uspjeli djelovati na usvajanje znanja kod studenata pedagogije, na promjenu ekoloških stavova i vrijednosti te posljedično na (pro)ekološku aktivnost. Sve tri dimenzije ujedno predstavljaju i ishode učenja definirane kurikulumom kolegija. Cilj istraživanja je ispitati iskustva i razmišljanja studenata koji su pohađali navedeni kolegij, o njihovim znanjima, stavovima i vrijednostima te potencijalnim i trenutnim aktivnostima vezanim uz ekologiju, te utvrditi razlike u te tri dimenzije (kroz iskaze studenata na početku nastave i na njezinom završetku). U skladu s ciljem istraživanja odabran je metodološki pristup koji kombinira kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja. Rezultati istraživanja ukazuju na pozitivan utjecaj kolegija Pedagogija održivog razvoja na učinkovito ispunjavanje ishoda učenja na kognitivnom, afektivnom i psihomotoričkom aspektu te „podizanju“ ekološke svijesti studenata, promatrane kroz varijable znanje, vrijednosti te (pro)ekološko ponašanje
Zitieren
APA
Jukić, R., Škojo, T., & Dubovicki, S. (2025). Razvoj ekološke svijesti u visokoškolskoj nastavi – od spoznaje do aktivnog djelovanja. Socijalna ekologija, 34(3), 171-198. https://doi.org/10.17234/socekol.34.3.1
Vancouver
Jukić R, Škojo T, Dubovicki S. Razvoj ekološke svijesti u visokoškolskoj nastavi – od spoznaje do aktivnog djelovanja. Socijalna ekologija. 2025;34(3):171-198. doi:10.17234/socekol.34.3.1
BibTeX
@article{Juki2025,
author = {Jukić, Renata and Škojo, Tihana and Dubovicki, Snježana},
title = {Razvoj ekološke svijesti u visokoškolskoj nastavi – od spoznaje do aktivnog djelovanja},
journal = {Socijalna ekologija},
year = {2025},
volume = {34},
number = {3},
pages = {171--198},
doi = {10.17234/socekol.34.3.1}
}
EUVIMED