„Pjesma o neznanom vojniku” Osipa Mandeljštama: iskustvo sporog čitanja
Croatica et Slavica Iadertina · 14.07.2026 · 22 (1) · 315-350
DOI: 10.15291/csi.5079 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Croatica et Slavica Iadertina, online erschienen am 14.07.2026. Verfasst von Vasilij Pavlovich Moskvin. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY 4.0).
Abstract (Originalsprache)
Cilj je članka objasniti nekoliko fragmenata jednog od najtežih za razumijevanje djela Osipa Mandeljštama. Izvori su nejasnoća u književnom tekstu, među ostalim: 1) obilna upotreba semantičkih transfera, često lišenih kontekstualne potpore potrebne za jednoznačno tumačenje (što je tipično za simbolizam, čijom su se tehnikom koristili Aleksandar Blok, Marina Cvetajeva, Osip Mandeljštam); 2) oslanjanje na konsituaciju, koja nije poznata svim adresatima ili je namjerno prikrivena; 3) opterećenje često neprepoznatljivim intertekstualnim asocijacijama itd. Kako bi se postigao ovaj cilj, razvijena je poliaspektna metoda analize tamnih mjesta, čiji alati uključuju analizu vodoravnog i okomitog konteksta, konsituativno testiranje, tehnike transformacijske analize itd.; na temelju toga sastavljena su brojna objašnjenja. Tako je središnja slika Mandeljštamova teksta, napisana u retorički uzvišenome, svečanom stilu, fantazmagorički groteskna slika plinskog napada, u kojoj su simbolički koncentrirane strahote rata. Kontekstualna analiza pokazala je da govorimo o iperitu koji uzrokuje: 1) pojavu čireva, na čijim se mjestima naknadno stvaraju ožiljci koji podsjećaju na tragove malih boginja: otuda metaforički epitet malih boginja, koji je Osip Mandeljštam pripisao tom plinu; 2) gušenje: referencu na tu činjenicu sadrži stih I boriti se za životni zrak ‘gušiti se’. Prihvaćena interpretacija tog plina kao fozgena, u znanstvenoj literaturi sporna jer fozgen ne ostavlja tragove na koži. Slika napada izvedena je tehnikom očuđujućeg zatamnjenja jer: 1) izravna nominacija fizioloških pojava (poput čireva, gušenja, povraćanja itd.) nije kompatibilna s visokim stilom pripovijedanja; 2) zatamnjenje daje opisu profetički karakter i heurističku vrijednost. Treba pretpostaviti da potreba za održavanjem metričke sheme i proizvodnjom potrebne rime, koja je važna za pjesnički govor, namećući značajna ograničenja u izboru riječi, utječući na njihov redoslijed, dovodi do semantičkih anomalija i zatamnjenja smisla, a time i do relativne (u usporedbi s prozom) tolerancije pjesničkog govora: 1) semantičke inkogerencije; 2) određenog stupnja zatamnjenja kao stilske norme.
Zitieren
APA
Moskvin, V. P. (2026). „Pjesma o neznanom vojniku” Osipa Mandeljštama: iskustvo sporog čitanja. Croatica et Slavica Iadertina, 22(1), 315-350. https://doi.org/10.15291/csi.5079
Vancouver
Moskvin VP. „Pjesma o neznanom vojniku” Osipa Mandeljštama: iskustvo sporog čitanja. Croatica et Slavica Iadertina. 2026;22(1):315-350. doi:10.15291/csi.5079
BibTeX
@article{Moskvin2026,
author = {Moskvin, Vasilij Pavlovich},
title = {„Pjesma o neznanom vojniku” Osipa Mandeljštama: iskustvo sporog čitanja},
journal = {Croatica et Slavica Iadertina},
year = {2026},
volume = {22},
number = {1},
pages = {315--350},
doi = {10.15291/csi.5079}
}
EUVIMED