Razvoj grada od kasne antike prema srednjem vijeku: Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar - stanje istraženosti
Archaeologia Adriatica · 2011
DOI: 10.15291/archeo.1000 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Archaeologia Adriatica, 2011. Verfasst von Vedrana Jović Gazić. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY 4.0).
Abstract (Originalsprache)
Razvoj grada na prelasku iz antike u rani srednji vijek najlošije je osvijetljena faza u sveukupnom procesu poleogeneze na području Hrvatske. Iako je hrvatska antička arheologija istražila velik dio važnih gradova, cjelovito istraženih urbanih naselja još uvijek nema, čime je proučavanje ranosrednjovjekovne faze gradova s antičkom jezgrom, kao i daljnjeg prenošenja antičke urbanističke tradicije prema srednjem vijeku znatno otežano. U radu se donosi povijesni pregled istraživanja važnih za razumijevanje poleogeneze odabranih gradova.
Zitieren
APA
Gazić, V. J. (2011). Razvoj grada od kasne antike prema srednjem vijeku: Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar - stanje istraženosti. Archaeologia Adriatica. https://doi.org/10.15291/archeo.1000
Vancouver
Gazić VJ. Razvoj grada od kasne antike prema srednjem vijeku: Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar - stanje istraženosti. Archaeologia Adriatica. 2011. doi:10.15291/archeo.1000
BibTeX
@article{Gazi2011,
author = {Gazić, Vedrana Jović},
title = {Razvoj grada od kasne antike prema srednjem vijeku: Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar - stanje istraženosti},
journal = {Archaeologia Adriatica},
year = {2011},
doi = {10.15291/archeo.1000}
}
EUVIMED