Prinos likovnih umjetnica enformelnoj apstrakciji
Ars Adriatica · 2022
DOI: 10.15291/aa.4066 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Ars Adriatica, 2022. Verfasst von Barbara Gaj Ristić. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY-SA 4.0).
Abstract (Originalsprache)
Ovaj rad propituje pojavu enformela u hrvatskoj umjetnosti kroz rakurse rodnih teorija i problematizira razloge zbog kojih je prisutnost umjetnica vrlo mala ili gotovo zanemariva unutar enformelne apstrakcije. Umjetnost visokog modernizma je općenito u svijetu i u Hrvatskoj pretežito viđena kao „muška” ili maskulina umjetnost. Vrlo mali broj žena se na našim prostorima bavio apstraktnom umjetnošću u vrijeme pojave enformela, a još manji broj priklanjao radikalnijim materičkim istraživanjima i destrukciji forme, stoga postoji i relativno oskudan korpus radova hrvatskih likovnih umjetnica unutar enformelne poetike. Istraživanje nastoji (re)valorizirati doprinos likovnih umjetnica hrvatskom enformelu krajem 50-ih i početkom 60-ih godina 20. stoljeća. Pored djela Biserke Baretić, koja je jedna od rijetkih poznatih i priznatih hrvatskih slikarica enformelne orijentacije, među nekolicinom autorica ističe se Mila Kumbatović sa svojim strukturalnim slikama, a u radu se obrađuju i dva gotovo nepoznata enformelna djela vinkovačke likarice Đurđene Zaluški Haramije iz 1961. godine, kao i eksperimentalni radovi kiparice Vere Fischer nastali u razdoblju od 1958. do 1960. godine.
Zitieren
APA
Ristić, B. G. (2022). Prinos likovnih umjetnica enformelnoj apstrakciji. Ars Adriatica. https://doi.org/10.15291/aa.4066
Vancouver
Ristić BG. Prinos likovnih umjetnica enformelnoj apstrakciji. Ars Adriatica. 2022. doi:10.15291/aa.4066
BibTeX
@article{Risti2022,
author = {Ristić, Barbara Gaj},
title = {Prinos likovnih umjetnica enformelnoj apstrakciji},
journal = {Ars Adriatica},
year = {2022},
doi = {10.15291/aa.4066}
}
EUVIMED