EUVIMEDEUVIMED entdecken
Open Access · CC BY 4.0

Glavobolje u djece – kada je potrebna neuropedijatrijska obrada i terapija?

Jadranka Sekelj, Sanja Pejić-Roško, Ivana Đaković, Lana Lončar, Andrijana Pilon Far

Paediatria Croatica · 14.11.2026 · 70 (suppl 6) · 31-32

DOI: 10.13112/pc.1450 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Paediatria Croatica, online erschienen am 14.11.2026. Verfasst von Jadranka Sekelj und 4 weiteren Autor:innen. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY 4.0).

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Glavobolja jedan je od najčešće simptome s kojima se liječnici susreću u svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi, a procjenjuje se da će do adolescencije gotovo svako dijete barem jednom doživjeti epizodu glavobolje (1). U većini slučajeva riječ je o primarnim, funkcionalnim glavoboljama — migrenskog ili tenzijskog tipa (2) — koje, iako mogu znatno narušiti kvalitetu života djeteta i obitelji, ne predstavljaju opasnost za zdravlje i uspješno se zbrinjavaju u okviru primarne pedijatrijske skrbi. Premda je većina epizoda glavobolje u djece benignog, primarnog podrijetla, zadaća pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dvostruka je – s jedne strane pravodobno prepoznati onu manjinu djece kod koje je glavobolja tek simptom ozbiljnijeg zbivanja u središnjem živčanom sustavu, a s druge strane primjereno prepoznati one oblike primarne glavobolje koji, zbog svoje učestalosti i kroničnosti, znatno narušavaju svakodnevno funkcioniranje djeteta i zahtijevaju razmatranje farmakološke profilakse. Prvi je izazov razlučivanje sekundarnih glavobolja od primarnih. Nagli, munjevit početak najintenzivnije glavobolje u životu djeteta, progresivno pogoršanje tijekom tjedana, buđenje iz sna praćeno povraćanjem bez mučnine te svaka promjena karaktera dotad poznate, kronične glavobolje moraju pobuditi visok stupanj opreza (3). Jednako je važna prisutnost žarišnih neuroloških ispada, papiledema, epileptičkih napadaja koji se prvi put javljaju uz glavobolju, promjene ponašanja i školskog uspjeha, kao i sistemskih znakova poput vrućice s meningizmom ili zaostajanja u rastu. Dob djeteta dodatno usmjerava kliničku prosudbu — u male djece, koja teško verbaliziraju bol, iritabilnost, odbijanje hrane i razvojna regresija mogu biti jedini pokazatelji akutnog zbivanja unutar središnjeg živčanog sustava, pa je prag za daljnju obradu u toj dobnoj skupini opravdano niži. Iskustvo pokazuje da se odluka o upućivanju na dodatnu obradu najčešće ne temelji na jednom izoliranom nalazu, već na pažljivo vođenoj anamnezi i sustavnom neurološkom pregledu koji u obzir uzimaju karakter glavobolje, njezinu vremensku dinamiku te prisutnost pratećih znakova (3). Drugi, jednako važan aspekt odnosi se na djecu s primarnim glavoboljama – učestalom epizodičnom migrenom, učestalom tenzijskom glavoboljom ili kroničnom dnevnom glavoboljom (4) – kod kojih visoka učestalost napadaja glavobolje, izostanci s nastave i narušeno svakodnevno funkcioniranje opravdavaju uvođenje farmakološke profilakse, a ne samo akutnog liječenja pojedinačnog napadaja. Tradicionalno se u pedijatrijskoj populaciji koriste lijekovi izvorno razvijeni za druge indikacije, uz ograničenu razinu dokaza poput propranolola, topiramata, amitriptilina, flunarizina. Prekretnicu u razumijevanju uspješnosti tih lijekova u profilaksi migrene razjasnila je CHAMPCHAMP studija (Childhood and Adolescent Migraine PreventionChildhood and Adolescent Migraine Prevention), koja je pokazala da amitriptilin i topiramat nisu bili superiorniji od placeba u smanjenju učestalosti migrene u djece (5) — što je bitno relativiziralo dotadašnju kliničku praksu i naglasilo potrebu za pažljivim odabirom pacijenata i realnim očekivanjima. Posljednjih je godina patofiziologija migrene postala znatno jasnija, ponajprije zahvaljujući razumijevanju uloge kalcitoninskom genu pridruženog peptida (CGRP) u trigeminovaskularnom sustavu kao ključnog medijatora migrenskog napadaja. Ta je spoznaja omogućila razvoj ciljane terapije – monoklonskih protutijela usmjerenih protiv CGRP-a ili njegova receptora, koja je 2025. godine prvi put odobrena i za djecu stariju od 6 godina s epizodičnom migrenom od strane Američke agencije za hranu i lijekove (FDAFDA) (6), dok se odobrenje Europske agencije za lijekove tek očekuje što ovu skupinu lijekova u europskom kontekstu zasad ostavlja u domeni izvanindikacijske primjene, ograničene isključivo na odabrane, klinički zahtjevne slučajeve. Svrha ovog rada jest podsjetiti kliničku zajednicu da sustavan, strukturiran pristup anamnezi i pregledu djeteta s glavoboljom ostaje najpouzdaniji alat za pravodobno prepoznavanje onih rijetkih, ali klinički presudnih slučajeva u kojima odgoda upućivanja neuropedijatru može imati ozbiljne posljedice. Neuropedijatrijski pregled zahtijevaju i djeca s visokofrekventnom ili kroničnom primarnom glavoboljom (migrena, tenzijska ili kronična dnevna glavobolja), pri čemu je cilj procjene uvođenje individualizirane farmakološke profilakse, uključujući i nove, ciljane terapijske mogućnosti.

Zitieren

APA

Sekelj, J., Pejić-Roško, S., Đaković, I., Lončar, L., & Far, A. P. (2026). Glavobolje u djece – kada je potrebna neuropedijatrijska obrada i terapija?. Paediatria Croatica, 70(suppl 6), 31-32. https://doi.org/10.13112/pc.1450

Vancouver

Sekelj J, Pejić-Roško S, Đaković I, Lončar L, Far AP. Glavobolje u djece – kada je potrebna neuropedijatrijska obrada i terapija?. Paediatria Croatica. 2026;70(suppl 6):31-32. doi:10.13112/pc.1450

BibTeX
@article{Sekelj2026,
  author = {Sekelj, Jadranka and Pejić-Roško, Sanja and Đaković, Ivana and Lončar, Lana and Far, Andrijana Pilon},
  title = {Glavobolje u djece – kada je potrebna neuropedijatrijska obrada i terapija?},
  journal = {Paediatria Croatica},
  year = {2026},
  volume = {70},
  number = {suppl 6},
  pages = {31--32},
  doi = {10.13112/pc.1450}
}
Kostenlos starten →