EUVIMEDEUVIMED entdecken
Open Access · CC BY 4.0

Kad srce ne svira po pravilima: aritmije u pedijatriji

Nikola Krmek

Paediatria Croatica · 14.11.2026 · 70 (suppl 6) · 22-23

DOI: 10.13112/pc.1442 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Paediatria Croatica, online erschienen am 14.11.2026. Verfasst von Nikola Krmek. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY 4.0).

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Srčane aritmije u dječjoj dobi važan su dijagnostički i terapijski izazov jer se mogu očitovati različitim simptomima (1). Dok se hemodinamski nestabilne aritmije najčešće prepoznaju zbog naglog pogoršanja općeg stanja, bljedila, sinkope ili čak iznenadnog srčanog zastoja, hemodinamski stabilni poremećaji ritma manje su uočljivi. Upravo su oni češći u djece i ostaju neprepoznati jer simptomi nisu specifični. Dojenče može loše napredovati, biti razdražljivo ili izgledati kao da boluje od sepse, iako je pravi uzrok srčana aritmija. U starije djece mogu se javiti lupanje srca, bol u prsima, znojenje, otežano disanje ili vrtoglavica, dok se sinkopa može pojaviti u svim dobnim skupinama. Unatoč tome što većinu dječjih aritmija danas uspješno liječimo ili držimo pod kontrolom, one mogu imati ozbiljne posljedice ako se ne prepoznaju na vrijeme. Zbog toga je važno razmišljati o njima pri obradi svakog djeteta sa sumnjivim simptomima. Temelj dijagnostike čine detaljna anamneza i klinički pregled, pri čemu su informacije roditelja posebno važne u mlađe djece koja ne mogu opisati svoje tegobe. Najvažnija dijagnostička metoda je elektrokardiogram (EKG), no budući da se aritmija često ne javlja tijekom pregleda, primjenjuju se i 24-satno ili 48-satno Holterovo praćenje EKG-a, test opterećenja te prema potrebi, implantabilni uređaji za dugotrajno praćenje srčanog ritma (2). U slučajevima kada se poremećaj ritma ne uspije zabilježiti, ali klinička slika snažno upućuje na aritmiju, može se učiniti elektrofiziološko ispitivanje koje istodobno omogućuje postavljanje dijagnoze i liječenje ablacijom. Aritmije u djece mogu potjecati iz pretklijetki (supraventrikularne) ili klijetki (ventrikularne). Među supraventrikularnim aritmijama najčešće su supraventrikularne ekstrasistole koje su uglavnom bezopasne i prolazne. Ako se javljaju učestalo ili uzrokuju ubrzan rad srca, mogu prijeći u atrijsku tahikardiju i tada zahtijevati liječenje. Atrijska undulacija i atrijska fibrilacija rijetke su u dječjoj dobi, ali se češće pojavljuju uz prirođene srčane bolesti ili nakon operacijskih zahvata (3). Posebno je važno prepoznati Wolff-Parkinson-Whiteov sindrom, kod kojeg dodatni provodni put može izazvati ubrzan srčani ritam te povećati rizik ozbiljnih komplikacija. Atrioventrikularna nodalna kružna tahikardija također je čest uzrok iznenadnih epizoda lupanja srca, a djeca pritom nerijetko opisuju neugodan osjećaj pulsiranja u vratu. Rjeđe se susreću junkcijske tahikardije, koje mogu biti povezane s operacijama srca ili se javiti već u dojenačkoj dobi te često zahtijevaju liječenje zbog prijetećeg zatajenja srca (4). Ventrikularne aritmije nastaju u klijetkama i mogu imati vrlo različito kliničko značenje. Ventrikularne ekstrasistole često su benigne kada se javljaju u strukturno zdravom srcu, dok njihova prisutnost uz srčanu bolest zahtijeva dodatnu obradu (5). Akcelerirani idioventrikularni ritam u većini je slučajeva dobroćudan, no ventrikularna tahikardija predstavlja ozbiljno stanje zbog mogućnosti razvoja teških poremećaja cirkulacije. Ako je bolesnik stabilan, liječenje se provodi antiaritmicima i korekcijom elektrolitskih poremećaja, dok hemodinamska nestabilnost zahtijeva hitnu elektrokardioverziju i mjere naprednog održavanja života. Zaključno, pravodobno prepoznavanje simptoma, odgovarajuća dijagnostička obrada i rano liječenje ključni su za povoljan ishod djece sa srčanim aritmijama. Iako su mnogi poremećaji ritma dobroćudni i uspješno se liječe (medikamentozno ili elektrofiziološki), važno je na njih misliti u svakog djeteta s neobjašnjivim općim ili kardiološkim simptomima kako bi se spriječile moguće komplikacije i omogućilo pravodobno liječenje (6).

Zitieren

APA

Krmek, N. (2026). Kad srce ne svira po pravilima: aritmije u pedijatriji. Paediatria Croatica, 70(suppl 6), 22-23. https://doi.org/10.13112/pc.1442

Vancouver

Krmek N. Kad srce ne svira po pravilima: aritmije u pedijatriji. Paediatria Croatica. 2026;70(suppl 6):22-23. doi:10.13112/pc.1442

BibTeX
@article{Krmek2026,
  author = {Krmek, Nikola},
  title = {Kad srce ne svira po pravilima: aritmije u pedijatriji},
  journal = {Paediatria Croatica},
  year = {2026},
  volume = {70},
  number = {suppl 6},
  pages = {22--23},
  doi = {10.13112/pc.1442}
}
Kostenlos starten →