Kako je biti roditelj u digitalno doba?
Paediatria Croatica · 07.03.2026 · 70 (suppl 2) · 25
DOI: 10.13112/pc.1232 ↗Kurz gefasst
Fachartikel in der Zeitschrift Paediatria Croatica, online erschienen am 07.03.2026. Verfasst von Sonja Švajhler. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY 4.0).
Abstract (Originalsprache)
Digitalno doba nije samo promijenilo djecu, promijenilo je strukturu obitelji. Danas često govorimo o utjecaju ekrana na razvoj mozga, pažnju, govor i san. Govorimo o dopaminu, prefrontalnom korteksu i neuroplastičnosti i apsolutno je točno kako je sve to važno. No, dok analiziramo dječji mozak, rjeđe se pitamo – u kakvom je stanju roditeljski živčani sustav? Roditelji današnje djece odgajaju u vremenu stalne dostupnosti. Radno vrijeme ne završava u 16 sati, notifikacije ne prestaju, a WhatsApp grupe nikada ne spavaju. Informacija je više nego ikada, a sigurnosti sve manje. Roditelji znaju preporuke, znaju koliko bi dijete “smjelo” biti na ekranu, znaju da plavo svjetlo utječe na san i unatoč tom znanju, često osjećaju da gube kontrolu i popuštaju. Ekran u mnogim obiteljima nije simbol nebrige, već je regulator i pokušaj preživljavanja u danu koji traje predugo bez pauze. Živimo u ekonomiji pažnje u kojoj su digitalne platforme dizajnirane da budu ovisničke i za djecu i za odrasle. Ne možemo govoriti o dječjoj samoregulaciji, a istovremeno ignorirati kako i roditelji žive u istoj dopaminskoj petlji. Djeca ne kupuju mobitele, već ih im dajemo, a razlog tome je umor, a ne nebriga i ravnodušnost. Roditeljstvo u digitalnom dobu zato nije samo neurobiološki izazov. To je i psihološki izazov srama. Roditelji dolaze po pomoć s osjećajem da su već nešto nepovratno pogriješili. Između stručnih smjernica, medijskih upozorenja i idealiziranih slika roditeljstva, mnogi se osjećaju nedovoljno dobrima, a ne znaju odakle krenuti jer je potrebna kolektivna promjena, a to zvuči gotovo nemoguće. Ako želimo govoriti o zdravlju dječjeg mozga, moramo govoriti i o mentalnom zdravlju roditelja. O iscrpljenosti, nedostatku podrške, realnosti svakodnevice. Digitalizacija je obiteljski fenomen, a ne individualni problem jednog djeteta. Digitalno doba neće nestati. Ali možemo odlučiti hoćemo li u njemu jedni drugima biti suci ili saveznici.
Zitieren
APA
Švajhler, S. (2026). Kako je biti roditelj u digitalno doba?. Paediatria Croatica, 70(suppl 2), 25. https://doi.org/10.13112/pc.1232
Vancouver
Švajhler S. Kako je biti roditelj u digitalno doba?. Paediatria Croatica. 2026;70(suppl 2):25. doi:10.13112/pc.1232
BibTeX
@article{vajhler2026,
author = {Švajhler, Sonja},
title = {Kako je biti roditelj u digitalno doba?},
journal = {Paediatria Croatica},
year = {2026},
volume = {70},
number = {suppl 2},
pages = {25},
doi = {10.13112/pc.1232}
}
EUVIMED