EUVIMEDEUVIMED entdecken
Open Access · CC BY 4.0

Dijagnostičke mogućnosti u kliničkoj genetici danas i kako tumačiti nalaz

Silvija Pušeljić, Nora Perić, Ema Kuna, Toni Maloča, Ivan Školka, Višnja Tomac, Nika Pušeljić, Luka Perić

Paediatria Croatica · 2025

DOI: 10.13112/pc.1042 ↗

Kurz gefasst

Fachartikel in der Zeitschrift Paediatria Croatica, 2025. Verfasst von Silvija Pušeljić und 7 weiteren Autor:innen. Der Volltext ist frei zugänglich (Open Access, CC BY 4.0).

AbstractBibliografische AngabenZitierenVerwandte Studien

Abstract (Originalsprache)

Razvojem medicinske genetike dolazi do njezine integracije u gotovo sve dijelove medicine, a klinička slika bolesti koje imaju genetski poremećaj većinom će se prepoznati u dječjoj dobi. Dio genetskih poremećaja mogu biti i u kategoriji rijetkih bolesti te je prepoznavanje „od fenotipa ka genotipu“ zbog velike kliničke heterogenosti izrazito složeno. Osim što unutar mutacije jednoga gena kliničke osobitosti mogu biti varijabilne, simptomi često nisu specifični, mijenjaju se ovisno o dobi djeteta, a fenotip čak i unutar iste obitelji može varirati. Kod većine bolesnika sa složenim poremećajima potreban je multidisciplinarni pristup, kombinacija većeg broja dijagnostičkih postupaka kako bi se utvrdile sve kliničke osobitosti bolesti što je dugotrajno i skupo. Kada se učini proširena klinička obrada, utvrde odstupanja i postavi dijagnostička sumnja, potrebno je odabrati neki od dijagnostičkih genetičkih testova za potvrdu dijagnoze jer potvrda genetske mutacije omogućuje postavljanje dijagnoze i predstavlja obično kraj dijagnostičke odiseje koja može u nekim slučajevima trajati i godinama. U svakodnevnom kliničkom radu složenost dijagnostike genetskih poremećaja proizlazi iz zaista velikog broja mogućih genetskih varijabilnosti, heterogenosti kliničke slike, ali i nedostatnog broja kliničkih genetičara te još uvijek manjak kliničkog iskustva uz ograničene dostupnosti genetičkog testiranja kod nas. Za učinkovitu primjenu starih i novih tehnologija genetičkog testiranja u svakodnevnom radu važno je dobro definirati kliničke indikacije i smjernice. Osim toga potrebna je i dobra multidisciplinarna suradnja između liječnika koji upućuje pacijenta na genetičku obradu, kliničkog genetičara kao i laboratorijskog medicinskog genetičara te liječnika specijalista pojedinih specijalnosti.

Zitieren

APA

Pušeljić, S., Perić, N., Kuna, E., Maloča, T., Školka, I., Tomac, V., Pušeljić, N., & Perić, L. (2025). Dijagnostičke mogućnosti u kliničkoj genetici danas i kako tumačiti nalaz. Paediatria Croatica. https://doi.org/10.13112/pc.1042

Vancouver

Pušeljić S, Perić N, Kuna E, Maloča T, Školka I, Tomac V, et al. Dijagnostičke mogućnosti u kliničkoj genetici danas i kako tumačiti nalaz. Paediatria Croatica. 2025. doi:10.13112/pc.1042

BibTeX
@article{Puelji2025,
  author = {Pušeljić, Silvija and Perić, Nora and Kuna, Ema and Maloča, Toni and Školka, Ivan and Tomac, Višnja and Pušeljić, Nika and Perić, Luka},
  title = {Dijagnostičke mogućnosti u kliničkoj genetici danas i kako tumačiti nalaz},
  journal = {Paediatria Croatica},
  year = {2025},
  doi = {10.13112/pc.1042}
}
Kostenlos starten →